Najveća pustinja na svijetu je unutrašnjost Antarktika. Ima površinu od oko 14,000,000 km2 (5,400,000 četvornih milja). Oborine u unutrašnjosti Antarktika iznimno su male, do 20 milimetara (0.8 in) godišnje. Djelomično je to zato što je toliko hladna da se sva tekuća voda brzo smrzava u čvrstom stanju i spaja se s ledenim omotom.
Velika većina tekućih jezera na Antarktiku nalazi se više od jedne milje ispod površine. Neka od tih jezera su zapravo niža od temperature smrzavanja, ali ostaju tekuća zbog visokog tlaka iznad. Antarktik ima samo dvije velike rijeke, rijeku Alph i rijeku Onyx. Potonji je najduži na Antarktiku, s duljinom od samo 30 km (18 milja). Za usporedbu, rijeka Nil duga je 6,650 km (4,135 milja). Antarktika nije samo najveća pustinja na svijetu, već i jedna od najstarijih velikih pustinja, nastala prije 23 milijuna godina.
Ali kada većina ljudi pomisli na pustinju, pomisli na vruće. Sljedeće dvije najveće pustinje na svijetu – pustinja Sahara u Africi i arapska pustinja na Bliskom istoku – su i vrlo suhe i vrlo vruće. Pustinja Sahara najveća je vruća pustinja na Zemlji, a najtoplija trajna temperatura ikada zabilježena na Zemlji bila je u pustinji Sahara, u rujnu 1922. u Libiji. Temperatura je bila 58 °C (136 °F). Nekoliko velikih životinja, deva i ljudi, među kojima su dvije, može preživjeti na takvim temperaturama i suhoći.
Pustinja Sahara i Arapska pustinja imaju površine od 9,100,000 km2 (3,320,000 četvornih milja) odnosno 2,330,000 km2 (900,000 četvornih milja). Pustinja Sahara pokriva deset zemalja (Alžir, Čad, Egipat, Libija, Mali, Niger, Mauritanija, Maroko, Sudan i Tunis), dok Arapska pustinja pokriva još deset (Saudijska Arabija, Jordan, Irak, Iran, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Jemen). Najveća koncentracija dokazanih rezervi nafte na svijetu nalazi se u Arapskoj pustinji.
Iako se današnje pustinje čine velike, najveća pustinja svih vremena na planetu bila je unutrašnjost Pangee, super-kontinenta koji je postojao prije otprilike 300 – 150 milijuna godina. Tamošnja je pustinja mogla biti čak sedam puta veća od današnje Antarktičke pustinje. Veći dio unutrašnjosti kontinenta bio bi nenastanjen za mnoge oblike života.
Najveća pustinja u Sunčevom sustavu vjerojatno je površina Venere. Venerina atmosfera ima samo 002% vodene pare. Zemljina ima oko 1%. Venerina površina ima temperature veće od 460 °C (860 °F), toplije od većine brojlera.