Prevalencija kardiovaskularnih bolesti predstavlja vodeći uzrok smrti u svijetu. Bolesti srca prednjače po broju umrlih od ovih bolesti, a moždani udar je drugi najčešći uzrok smrtnosti. Prevalencija kardiovaskularnih bolesti veća je u zemljama s niskim ili umjerenim prihodima, što predstavlja više od 80 posto slučajeva. Kardiovaskularne bolesti podjednako pogađaju muškarce i žene.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) očekuje da će se broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti povećavati svake godine, a najveći porast zabilježen je u jugoistočnoj Aziji i zemljama istočnog Mediterana. Ljudi s niskim ili umjerenim godišnjim prihodima obično imaju manje dostupnih preventivnih sredstava. Također nemaju pristup kvalitetnoj medicinskoj njezi i ranoj intervenciji, što povećava prevalenciju kardiovaskularnih bolesti.
Stanovnici ovih područja umiru mlađi od ovih bolesti. Najviše su pogođeni vrlo siromašni, a prevalencija kardiovaskularnih bolesti u obitelji može dovesti do povećanja siromaštva. WHO izvještava da bi se jedna trećina ukupnog godišnjeg prihoda obitelji mogla potrošiti na liječenje kardiovaskularnih bolesti nakon srčanog ili moždanog udara.
Osim siromaštva, stres povećava učestalost kardiovaskularnih bolesti u cijelom svijetu. Ostali čimbenici uključuju globalizaciju i starenje stanovništva. Zdravstvene organizacije imaju za cilj educirati ljude o rizicima i izboru načina života koji dovode do ovih bolesti. Programi kontrole duhana predstavljaju jedan od načina na koji se to radi.
Kardiovaskularna bolest definira se kao svaka bolest srca ili krvnih žila koja dovodi do srčanog ili moždanog udara. Koronarna bolest zahvaća žile koje vode do srca, dok cerebrovaskularna bolest uključuje krvne žile do mozga. Periferna arterijska bolest također utječe na krvne žile koje opskrbljuju mozak krvlju i kisikom. Blokada obično dolazi od masnih naslaga koje se nakupljaju unutar zidova krvnih žila.
Ti ugrušci mogu uzrokovati moždani udar ako puknu ili blokiraju opskrbu krvlju. Duboka venska tromboza stvara krvne ugruške u nogama koji mogu putovati do srca ili mozga, uzrokujući srčani ili moždani udar. Prevalencija kardiovaskularnih bolesti također može proizaći iz reumatske groznice koja oštećuje srce ili urođenih mana.
Kardiovaskularne bolesti mogu se spriječiti prehranom, tjelovježbom i izbjegavanjem duhana. Zdrava prehrana voća i povrća, u kombinaciji sa svakodnevnom tjelovježbom, smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Ove strategije mogu pomoći u održavanju niskog krvnog tlaka i kolesterola te održavanju tjelesne težine na zdravoj razini.
Kada se ti poremećaji dijagnosticiraju, mogu se liječiti lijekovima za snižavanje krvnog tlaka ili kolesterola. Mala dnevna doza aspirina obično razrjeđuje krv kako bi spriječila stvaranje krvnih ugrušaka. Kirurgija za smanjenje prevalencije kardiovaskularnih bolesti uključuje operacije premosnice arterija, angioplastiku za čišćenje začepljene krvne žile i elektrostimulatore srca za vraćanje normalnog srčanog ritma.