Fikcija je izraz za djela mašte i invencije. Dokumentarna literatura opisuje svako djelo u bilo kojem mediju koje nije izmišljeno, to jest, ima za cilj opisati stvarne događaje, ideje ili ljude. Izrazi se najčešće koriste za opisivanje pisane literature ili drugih medija. Ova specijalizirana uporaba znači da šira javnost često brka pojmove fikcija i dokumentarna literatura. U popularnim medijskim formatima kao što su film i televizija, fikcija je osnova komedija i narativnih drama, dok dokumentarna literatura uključuje dokumentarne filmove i vijesti.
Riječ fikcija potječe od latinske riječi fingere, što znači oblikovati ili stvarati. Ista riječ daje korijen za engleske riječi finger i figment. Ova veza s riječju figment može pomoći nekim ljudima da se sjete razlike između fikcije i publicistike. Povezivanje fikcije s frazom plod mašte, koju fikcija opisuje, može pružiti korisnu mnemotehniku ili pomoć pri pamćenju. Nonfiction je dakle sve što nije stvoreno u mašti.
Od prapovijesti, priče i basne spojile su elemente fikcije i publicistike. Čak i u moderno doba, razlike među njima nisu uvijek jasne. Pisci obično posuđuju događaje i ideje iz stvarnog života kako bi svoju fikciju obojili realističnim detaljima. Novinari i povjesničari dodaju nagađanja, obrazovana nagađanja i izmišljene dijaloge u svoje nefikcijske naracije ili sažimaju i brišu činjenice radi kratkoće i jasnoće. Medijski formati poput reality televizije i dokumentarnih drama dodatno zbunjuju ovo pitanje.
Ključna razlika između fikcije i publicistike je kreatoreva namjera. Izmišljene priče mogu koristiti izmišljene likove i svjetove za raspravu o stvarnim pitanjima i problemima. Na primjer, TV serije Zona sumraka i Zvjezdane staze koristile su znanstvenofantastične koncepte, kao što su vanzemaljske rase, kako bi ispitale pitanja rasizma i predrasuda. S druge strane, pisci znanstvene literature namjeravaju prikazati stvarne događaje. Izraz nonfiction primjenjuje se čak i ako se kasnije pokaže da je djelo netočno ili djelomično izmišljeno.
Iako su pojmovi fikcija i dokumentarna literatura nastali iz pisane literature, primjenjuju se na većinu oblika popularnih medija. Dokumentarac je dokumentarni filmski format, dok su United 93 i Silkwood primjeri filmova koji govore izmišljene verzije stvarnih događaja. Novinarstvo televizijskih vijesti trebalo bi biti nefikcija, dok su drame i komedije čista fikcija. Reality TV, koristeći treniranu spontanost, često ne uspijeva biti ni fikcija ni dokumentarna. Stripovi, audiosnimci i scenski nastupi imaju formate koji obuhvaćaju i fikciju i dokumentarnu literaturu.