Iako giht i artritis karakterizira bol u zglobovima, temeljni uzroci te boli su različiti. Nakupljanje kristala mokraćne kiseline u zglobovima, što uzrokuje oticanje i bol, poznato je kao giht. Ovo stanje uzrokuje upale koje karakterizira upala zglobova, što je samo po sebi artritis. Postoje različiti oblici artritisa s temeljnim uzrocima osim nakupljanja kristala natrijevog urata. Giht i artritis razlikuju se po zglobovima koje zahvaćaju, po dobi i spolu oboljelih te u liječenju i terapiji lijekovima koja je propisana za ova stanja.
Artritis može biti degenerativni ili reumatoidni, između ostalih vrsta stanja. Giht se ne smatra degenerativnim niti je autoimuni poremećaj, što je slučaj s reumatoidnim artritisom. Iako giht i artritis pogađaju ljude svih dobnih skupina i oba spola, postoje neke značajne razlike uočene u pacijenata kojima su dijagnosticirana ova stanja. Muškarci srednje dobi, kao i žene koje su prošle kroz menopauzu čine većinu oboljelih od gihta. Mlađi ljudi rijetko razvijaju giht, ali oni koji od njega pate prije 30. godine imaju tendenciju da imaju vrlo teške simptome.
Osobe koje pate od osteoartritisa, također poznatog kao degenerativni artritis, u mladosti imaju malo simptoma ili uopće nemaju simptome. Reumatoidni artritis, za razliku od gihta, mnogo češće pogađa žene nego muškarce, a obično se javlja u dobi od 25 do 50 godina. Giht i artritis razlikuju se ne samo po vrsti oboljelih nego i po prirodi stanja. Na primjer, reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj, dok je giht stanje koje nastaje kada su razine mokraćne kiseline u krvi previsoke zbog neuspjeha bubrega da eliminiraju dovoljno te kiseline u urinu. Zbog toga se giht i artritis mogu liječiti različitim vrstama lijekova.
Imunosupresivni lijekovi se ponekad koriste za liječenje reumatoidnog artritisa, ali ne i gihta. Lijekovi protiv gihta često su među lijekovima koji se koriste u liječenju gihta, ali ne i kod drugih oblika artritisa. Giht i artritis također se neznatno razlikuju u specifičnim zglobovima koji su zahvaćeni. Zglobovi u stopalima, posebno u podnožju palca, kao i gležanj, koljeno, zapešće i lakat, najviše su pogođeni gihtom. Artritis, s druge strane, može zahvatiti bilo koji zglob, ali ima tendenciju da uzrokuje bolove u prstima, vratu, donjem dijelu leđa, koljenima i kuku.
Giht i artritis također se razlikuju s obzirom na kontrolu napadaja kod pacijenata. Osobe koje boluju od gihta mogu pomoći u smanjenju bolova u zglobovima, poznatih kao gihtni artritis, izbjegavanjem alkoholnih pića i hrane s visokim sadržajem purina. Alkohol ometa pravilnu funkciju bubrega, a purine u hrani tijelo pretvara u mokraćnu kiselinu. Namirnice s visokim sadržajem purina uključuju sardine, haringe, šparoge, inćune, meso organa i gljive.