Kvalitativno i kvantitativno istraživanje dvije su glavne istraživačke škole, i iako se često koriste u tandemu, o prednostima i nedostacima svake od njih se žestoko raspravlja. Osobito u društvenim znanostima vodi se borba za zasluge i kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja, s intenzivnim stavovima s obje strane argumenta. Općenito se slaže, međutim, da postoje neke faze istraživanja u kojima je jedno ili drugo očito korisnije od drugog, a tako malo ljudi u potpunosti odbacuje bilo koju.
Kvantitativno istraživanje je vjerojatno najmanje sporno od ove dvije škole, jer je više usklađeno s onim što se smatra klasičnom znanstvenom paradigmom. Kvantitativno istraživanje uključuje prikupljanje apsolutnih podataka, kao što su brojčani podaci, kako bi se mogli ispitati na što je moguće nepristraniji način. Postoje mnoga načela koja idu uz kvantitativno istraživanje, a koja pomažu u promicanju njegove navodne neutralnosti. Kvantitativno istraživanje općenito dolazi kasnije u istraživačkom projektu, nakon što se dobro shvati opseg projekta.
Glavna ideja iza kvantitativnog istraživanja je da se stvari mogu lako odvojiti tako da se mogu statistički prebrojati i modelirati, kako bi se uklonili čimbenici koji mogu odvratiti pozornost od namjere istraživanja. Istraživač općenito ima vrlo jasnu ideju što se mjeri prije nego što to počne mjeriti, a njihova studija je postavljena s kontrolama i vrlo jasnim planom. Alati koji se koriste namijenjeni su minimiziranju bilo kakve pristranosti, tako da su u idealnom slučaju strojevi koji prikupljaju informacije, a manje idealno bi bile pažljivo randomizirane ankete. Rezultat kvantitativnog istraživanja je zbirka brojeva, koja se može podvrgnuti statističkoj analizi kako bi se došlo do rezultata.
Emocionalno odvajanje od istraživanja ključni je aspekt kvantitativnog istraživanja, kao i uklanjanje pristranosti istraživača. Za stvari poput astronomije ili drugih tvrdih znanosti, to znači da kvantitativno istraživanje uopće ima vrlo minimalnu količinu pristranosti. Za stvari poput socioloških podataka, to znači da je većina pristranosti, nadamo se, ograničena na onu koju su unijeli ljudi koji se proučavaju, što se donekle može objasniti modelima. Kvantitativno je idealno za testiranje hipoteza i za tvrde znanosti koje pokušavaju odgovoriti na određena pitanja.
Kvalitativno istraživanje, s druge strane, mnogo je subjektivniji oblik istraživanja, u kojem si istraživanje dopušta da uvede vlastitu pristranost kako bi pomoglo u stvaranju potpunije slike. Kvalitativno istraživanje može biti potrebno u situacijama kada je nejasno što se točno traži u studiji, tako da istraživač mora moći odrediti koji su podaci važni, a što nisu. Dok kvantitativno istraživanje općenito zna točno što traži prije početka istraživanja, u kvalitativnom istraživanju fokus studije može postati očigledniji kako vrijeme odmiče.
Često će podaci prezentirani iz kvalitativnog istraživanja biti mnogo manje konkretni od čistih brojeva kao podaci. Umjesto toga, kvalitativno istraživanje može dati priče, slike ili opise osjećaja i emocija. Tumačenjima koja su dali subjekti istraživanja pridaje se težina u kvalitativnim istraživanjima, tako da se ne pokušava ograničiti njihova pristranost. Istodobno, istraživači imaju tendenciju da se emocionalno vežu za kvalitativno istraživanje, pa njihova vlastita pristranost također može utjecati na rezultate.
Unutar društvenih znanosti postoje dvije suprotstavljene škole mišljenja. Smatra se da polja poput sociologije i psihologije trebaju nastojati biti što rigoroznija i kvantitativna, kako bi se dobili rezultati koji se mogu lakše generalizirati i kako bi se zadržalo poštovanje znanstvene zajednice. Drugi smatra da ova područja imaju koristi od kvalitativnog istraživanja, jer omogućavaju bogatije proučavanje predmeta i dopuštaju prikupljanje informacija koje bi inače bile u potpunosti promašene kvantitativnim pristupom. Iako su posljednjih godina napravljeni pokušaji da se pronađe jača sinteza između njih dvoje, rasprava se nastavlja, a mnogi društveni znanstvenici oštro padaju na jednu ili drugu stranu.