Različite vrste građevinskih projekata zahtijevaju različite vrste drva, a mnogi ljudi su upoznati s konceptima tvrdog i mekog drveta. Međutim, malo ljudi zna zašto su drva podijeljena u ove dvije kategorije i pretpostavljaju da je tvrdo drvo tvrdo, dok je meko drvo meko. Ova razlika je netočna: drvo balze, na primjer, klasificira se kao tvrdo drvo unatoč činjenici da je vrlo mekano i lagano. Dvije vrste drva zapravo se razlikuju botanički, a ne po svojoj krajnjoj upotrebi ili izgledu.
Općenito, tvrdo drvo dolazi od listopadnog stabla koje godišnje gubi lišće, a meko drvo dolazi od crnogorice, koje obično ostaje zimzeleno. Tvrdo drvo ima tendenciju da raste sporije i stoga je obično gušće, ali ne uvijek. Meko drvo obično raste u ogromnim dijelovima drveća koji se mogu širiti miljama, dok se tvrdo drvo obično nalazi pomiješano s raznim drugim vrstama.
Meko drvo potječe od vrste drveta poznatog kao golosjemenjača. Gimnosperme se razmnožavaju formiranjem češera koji emitiraju pelud koji se vjetrom širi na druga stabla. Oprašena stabla tvore golo sjeme koje se spušta na tlo ili nosi vjetar kako bi nova stabla mogla rasti negdje drugdje. Neki primjeri uključuju bor, sekvoju, jelu, cedar i ariš.
Tvrdo drvo je kritosjemenjača, što znači da stvara zatvorene sjemenke ili plodove. Kritosjemenjice obično formiraju cvjetove za razmnožavanje. Ptice i kukci privučeni cvijećem prenose pelud na druga stabla, a kada se oplode, stabla stvaraju plodove poput jabuka ili orašastih plodova i sjemenke poput žira i oraha. Primjeri uključuju javor, balzu, hrast, brijest, mahagonij i sikamor.
Obje vrste drva koriste se za sve, od konstrukcijskih greda do ukrasnih akcenta. Neke vrste šuma unutar svake kategorije preferiraju se za posebne namjene: javor i brijest uobičajeni su elementi u podovima. Crveno drvo se često koristi za podove i druge vanjske primjene jer je drvo prirodno otporno na insekte i ne treba ga tretirati opasnim kemikalijama. Balsa se koristi za modele i projekte od laganog drva jer je s njom lako raditi.
Prilikom odabira drva za bilo koji projekt, postoji nekoliko stvari na koje bi stolar trebao obratiti pažnju, bez obzira na drvo koje se koristi. Trebao bi imati čvrsto, ravnomjerno zrno bez prekomjernih čvorova ili promjena u uzorku, osim ako se ne koristi kao ukras. Drvo također ne bi smjelo imati pukotine ili rascjepa te ga treba mljeti uz zrno kako bi bilo čvrsto. Obrađivači drva trebaju biti oprezni zbog mrlja i promjene boje, što može predstavljati izloženost vodi koja bi kasnije mogla rezultirati truljenjem.