Razlika između otvorenog i zatvorenog gospodarstva leži u politici neke zemlje na međunarodnoj trgovini i financijskim tržištima. Otvoreno gospodarstvo omogućuje svojim poduzećima i pojedincima trgovinu s poduzećima i pojedincima u drugim gospodarstvima i sudjelovanje na stranim tržištima kapitala. Zatvoreno gospodarstvo sprječava svoje tvrtke i pojedince u interakciji sa stranim gospodarstvima u nastojanju da ostanu izolirani i samodostatni. Osnovna razlika između otvorenog i zatvorenog gospodarstva odnosi se na to da li vlada neke zemlje dopušta svojim građanima sudjelovanje na globalnom tržištu.
Interakcija s inozemstvom temelj je međunarodne trgovine. Trgovina između zemalja odvija se izvozom ili prodajom robe i usluga od strane strana u jednoj zemlji i uvozom ili kupnjom te robe i usluga od strane strana u drugoj zemlji. Na površini, sposobnost vođenja trgovine preko međunarodnih granica može se činiti luksuzom, a ne nužnošću, ali ta je sposobnost nevjerojatno važna za zdravlje gospodarstva jedne zemlje. Međunarodna trgovina širi tržište roba i usluga, dopuštajući poduzećima da zapošljavaju više ljudi kako bi proizveli količinu robe koja premašuje potražnju u njihovoj matičnoj zemlji.
Otvorena i zatvorena ekonomija razlikuju se po načinu na koji se bave međunarodnom trgovinom. Otvorena gospodarstva dopuštaju uvoz i izvoz robe. Zatvorena gospodarstva sprječavaju uvoz i izvoz, te se umjesto toga oslanjaju isključivo na robu i usluge proizvedene u zemlji kako bi zadovoljili domaću potražnju. Pojam proizvodnje gospodarstva jednake njegovoj potrošnji vrsta je autarkije ili politike koja zahtijeva samodostatnost.
Druga razlika između otvorenog i zatvorenog gospodarstva je sudjelovanje na tržištima kapitala. Međunarodno tržište kapitala sastoji se od burzi koje omogućuju korporacijama neke zemlje prikupljanje novca od javnosti. Također se sastoji od sposobnosti vlada da prikupe novac prodajom dužničkih instrumenata, kao što su trezorske obveznice, i da ulažu u strane valute. U otvorenom gospodarstvu, osoba može kupiti dionice u korporaciji koja se nalazi u stranoj zemlji ili kupiti stranu valutu za odlazak na odmor. Zatvorena gospodarstva, međutim, sprječavaju tvrtke i pojedince da koriste novac zemlje za kupnju izvan njezinih granica.
Danas ne postoje države s potpuno zatvorenim ekonomijama. Neke zemlje, poput Sjeverne Koreje, ograničavaju svoju trgovinu na određeni ograničeni blok zemalja, ali njihova gospodarstva nisu potpuno zatvorena. Jedini slučajevi u svjetskoj povijesti u kojima su zemlje neko vrijeme provodile klasičnu zatvorenu ekonomiju jesu kada je neka zemlja bila pod palcem totalitarnog režima koji je izolirao zemlju kako bi zadržao političku ili vojnu kontrolu. Globalizacija svjetskih tržišta osigurava da zemlje radije posluju u sustavu otvorenog gospodarstva, ali taj pojam također može imati ograničenja. Na primjer, SAD se može činiti klasičnim primjerom otvorenog gospodarstva, ali svojim građanima ograničava trgovinu s Kubom.