Demokracija je vrsta vlasti koja se vodi uz doprinos svojih građana, bilo izravno ili neizravno. U suprotnosti je s drugim tipovima vlasti kojima upravljaju pojedinci ili male skupine ljudi visokog ranga. Mnoge vlade usvojile su demokraciju u različitim oblicima i u različitom stupnju. Većina tih vlada su predstavničke demokracije, u kojima građani biraju predstavnike koji će u njihovo ime upravljati vladom i glasovati o pitanjima kao što je donošenje zakona. Razlika između predstavničke demokracije i participativne demokracije je u tome što u participativnim demokracijama svi građani koji ispunjavaju uvjete mogu sami glasovati o tim pitanjima.
Predstavničke demokracije
U predstavničkoj demokraciji određeni ljudi se utvrđuju kao građani s pravom glasa na temelju njihove dobi ili drugih kvalifikacija. Birači s pravom glasa zatim biraju predstavnike koji će služiti kao državni dužnosnici, kao što su članovi doma, senata ili parlamenta. Ove dužnosnike obično biraju birači na određenom području, kao što je regija neke zemlje. Izabrani dužnosnik predstavlja građane svog područja i prešutno pristaje služiti njihovim interesima. Zastupnik često mora uravnotežiti konkurentske interese u svojoj jurisdikciji i nastojat će zadovoljiti najveći broj svojih birača.
Kako bi pomogli u zadovoljavanju potreba svoje biračke jedinice, predstavnici koji služe u nacionalnoj vladi obično imaju regionalne urede kako bi njihovi birači mogli komunicirati s njima. Pojedinačni birači često kontaktiraju svoje predstavnike kako bi ih potaknuli da glasaju na određeni način za prijedlog zakona ili da proguraju određeni zakon. Za neke od tih mjera građani bi mogli glasovati izravno, u obliku prijedloga na glasačkom listiću. Osim toga, mnoge predstavničke demokracije također dopuštaju referendume — dijelove zakona koje predlažu izravno građani. Ako građani mogu dobiti dovoljno potpisa na referendumu da naznače određenu razinu javnog interesa, on bi se mogao staviti na glasački listić tijekom izbora.
Participativne demokracije
U participativnoj demokraciji, koja se naziva i izravna demokracija, svaki građanin igra aktivnu ulogu u vladi. Mnogi ljudi vjeruju da bi ova vrsta vlasti bila uspješna, ona mora biti u lokaliziranoj regiji s relativno malom populacijom. To je zato što bi veliki broj građana koji ispunjavaju uvjete mogao začepiti rad vlade, potaknuti beskrajne rasprave i glasovanje, ali nikada ništa ne postići. Građani također moraju imati aktivan interes za uspjeh svojih vlada kako bi participativne demokracije funkcionirale kako je predviđeno.
Participativnom demokracijom na razini cijele zemlje moglo bi biti teško upravljati, iako se mnogi ljudi nadaju da će moderna tehnologija omogućiti građanima veće sudjelovanje u vladi. Mnogi mali gradovi unutar predstavničkih demokracija koriste oblik izravne demokracije na svojim gradskim sastancima. Vjeruje se da dopuštanje svakom građaninu na razini grada da glasa i ima ulogu u vlasti vodi do aktivnije, brižnije i međusobno povezane zajednice.
Model participativne demokracije također omogućuje građanima da daju prioritet onome što im je važno, umjesto da se oslanjaju na predstavnike koji će umjesto njih rješavati probleme i odlučivati što je važno. Na primjer, građani jednog područja mogli bi dati veći prioritet financiranju škola i knjižnica, a građani susjednog područja mogli bi dati veći značaj izgradnji boljih cesta. Kada izabrani zastupnik odluči što je najvažnije, postoji šansa da će donijeti odluku koja je suprotna željama većine njegovih birača, vjerojatno zbog vlastitih uvjerenja ili zbog političkih razloga.