Glavna razlika između prijedloga i priloga je u tome što prijedlog opisuje odnos između dviju stvari, dok prilog opisuje ili modificira radnju. Prijedlozi uključuju riječi poput “on” i “oko” koje pomažu opisati kako su dva objekta ili ideje povezana u smislu vremena ili položaja. Prilozi se, s druge strane, koriste za opisivanje jedne riječi ili predmeta; oni obično modificiraju glagole, pridjeve i druge priloge i uključuju riječi poput “brzo” i “vrlo”. Ova jasna razlika između prijedloga i priloga može postati pomalo zbunjujuća, međutim, jer prijedložna fraza može djelovati kao prilog u nekim rečenicama.
Jedan od najlakših načina da netko razumije razliku između prijedloga i priloga je da prvo zna što svaka vrsta riječi radi. Prijedlog se koristi u rečenici za označavanje odnosa između dvaju objekata ili ideja, u smislu prostora ili vremena. Često su pozicijske prirode ili daju informaciju o tome kada je nešto učinjeno u odnosu na nešto drugo.
Na primjer, u izjavi poput “Vjeverica na stablu”, riječ “na” je prijedlog jer opisuje položaj vjeverice. U ovom primjeru, izraz “na stablu” je prijedložni izraz koji u potpunosti odgovara na pitanje “Gdje je vjeverica?” iako je “on” jedini prijedlog u njemu. U ovom primjeru, “stablo” je imenička fraza i objekt prijedloga.
Glavna razlika između prijedloga i priloga je u tome što prilog opisuje jedan određeni objekt ili radnju tako što ga mijenja. U rečenici poput “Vjeverica je brzo potrčala na drvo”, riječ “brzo” je prilog koji mijenja način na koji je vjeverica trčala. Prilozi također mogu modificirati pridjeve, kao što je riječ “sve više” u “sve strašnije” i drugi prilozi, “vrlo” u izrazu “vrlo brzo”. Upotreba priloga u rečenici pruža informacije o tome kako je poduzeta radnja, u prethodnom primjeru pitanje “Kako je vjeverica trčala?” odgovara prilogom “brzo”.
Kao pojedinačne riječi, prijedlog i prilog su prilično različiti, ali postoji jedan način na koji mogu biti slični. Prijedlozi se ponekad mogu koristiti kao prilozi unutar rečenice. To znači da i dalje imaju oblik prijedložne fraze, koja obično počinje s prijedlogom iza kojeg slijedi imenička fraza, ali imaju funkciju priloga.
U rečenici poput “Vjeverica je potrčala na drvo”, prijedložna fraza djeluje kao prilog. Iako odgovara na pitanje “Kamo je pobjegla vjeverica?” također djeluje kao modifikator za riječ “ran”. Prijedložni izraz mogao bi se zamijeniti prilogom od jedne riječi, “Vjeverica je brzo trčala”, kako bi se pokazalo kako su te funkcije zamjenjive. Prijedlog i prilog su još uvijek različite vrste riječi. Prijedlog “on” u izjavi “Vjeverica na drvetu” ne može se zamijeniti prilogom poput “sretno” ili “prilično”.