Satira i ironija često su usko povezane, ali postoje važne razlike između njih. Satira, oblik kritike, koristi humor za postizanje svojih ciljeva. Jedna tehnika koju koristi satira je ironija. Ironija se usredotočuje na nesklad između onoga što je rečeno ili viđeno i onoga što se zapravo misli. Jednostavno, satira i ironija se uvelike razlikuju jer jedna, satira, često koristi drugu, ironiju.
I satira i ironija mogu se naći u književnosti, televiziji, filmovima, kazalištu, pa čak i u umjetničkim djelima. Satira je, međutim, žanr, dok je ironija tehnika. Pojam “žanr” odnosi se na kategorije pisane ili preformirane umjetnosti. Drama, komedija i horor su različiti žanrovi.
Iako su satira i ironija nedvojbeno povezane, one nisu isključive jedna za drugu. Ironija se ne javlja samo u satiri, već iu dramskoj i komedijskoj umjetnosti. Isto tako, satira također koristi mnoge druge retoričke i komične tehnike, poput ismijavanja, kako bi ostvarila svoj cilj.
Satira je oblik komične kritike. Iako ponekad koristi naizgled oštre tehnike, njegov cilj nije okrutnost, već ukazivanje na greške u vladi, društvu, pojedincima ili ljudskom stanju. Satira je pokušaj da se skrene pozornost na te nedostatke, bilo da se potakne promjene ili da se natjera na svijest. Neke od najpoznatijih modernih satira pojavljuju se u televizijskim emisijama.
Baš kao što komedija koristi šale kako bi nasmijala ljude ili akcijski film koristi eksplozije da oduševi publiku, satira koristi ironiju kako bi uputila duhovitu kritiku. Postoji nekoliko vrsta ironije, ali sve one temelje svoj humor u selektivnom, često namjernom, neznanju. Korištenje riječi na suprotan način na koji su namijenjene je, možda, najjednostavniji oblik ironije. Na primjer, reći “Tako je sjajan dan za sunčanje” usred uragana bilo bi ironično.
U književnosti i kazalištu, međutim, općenito se koristi dramska ironija. Dramatična ironija javlja se kada lik govori ili radi nešto što je u suprotnosti sa stvarnošću situacije. Lik općenito ne zna za ovu činjenicu, ali je publika svjesna. Ova tehnika se često viđa u filmovima i predstavama ili u književnosti.
Sokratovsku ironiju koristio je grčki filozof Sokrat u svojim učenjima. U ovom obliku ironije, učitelj se pretvara da ne zna za temu za koju učenik vjeruje da zna. Učitelj pažljivo ispituje učenika, cijelo vrijeme se pretvarajući da je učenik stručnjak, kako bi otkrio nedostatke ili nedosljednosti u učenikovoj logici.