Virusni i bakterijski meningitis imaju različite uzroke – virus uzrokuje jedan, a bakterija drugi, kao što njihova imena impliciraju. Međutim, najvažnija razlika između virusnog i bakterijskog meningitisa je ozbiljnost bolesti. Netko tko pati od virusnog meningitisa obično će biti bolje, čak i bez liječenja. Bakterijski meningitis smatra se hitnim stanjem, koje obično zahtijeva hitnu hospitalizaciju i liječenje antibioticima. Uz liječenje još uvijek postoji mogućnost oštećenja mozga ili čak smrti.
Meningitis je infekcija moždanih ovojnica, koje su membrane koje prekrivaju mozak i leđnu moždinu. Većina slučajeva uzrokovana je bakterijama ili virusima, iako u rijetkim slučajevima uzrok mogu biti lijekovi ili kemikalije iz okoliša. Dvije glavne vrste meningitisa su virusni meningitis i bakterijski meningitis.
Virusni meningitis je češći i uzrokovan je virusom. Ova vrsta meningitisa obično ne dovodi do ozbiljne bolesti. U ekstremnijim slučajevima, pacijent može imati dugotrajnu groznicu i napadaje. Mnogi ljudi nikad ne shvate da imaju virusni meningitis, jer su simptomi često vrlo slični simptomima gripe.
Akutni bakterijski meningitis je mnogo ozbiljnije stanje i zahtijeva liječničku pomoć. Bakterije ulaze u krvotok, ponekad zbog infekcije uha ili sinusa ili prijeloma lubanje, te migriraju u mozak i leđnu moždinu. Rano otkrivanje i liječenje su od vitalnog značaja.
Simptomi su slični za virusni i bakterijski meningitis. Odrasli i djeca obično imaju glavobolju, visoku temperaturu i ukočen vrat. Također mogu patiti od mučnine, povraćanja, osjetljivosti na svjetlost, dezorijentacije i pospanosti.
Dojenčad nemaju iste simptome i često ih je teško dijagnosticirati. Mogu pokazivati razdražljivost ili letargiju i imati smanjen apetit. U kasnijim fazama, zaražene osobe svih dobi mogu napredovati do napadaja.
Liječnici koriste nekoliko tehnika za dijagnosticiranje virusnog i bakterijskog meningitisa. Uz fizički pregled koji se često koncentrira na traženje znakova infekcije u području kralježnice te oko glave, ušiju i grla, postoje i specifični dijagnostički testovi koji se mogu provesti. Jedan uobičajeni postupak je test ukupnog proteina cerebrospinalne tekućine (CSF), koji mjeri količinu proteina u cerebrospinalnoj tekućini. To se postiže korištenjem lumbalne punkcije, koja se obično naziva spinalna punkcija. Nenormalna količina proteina u prikupljenom uzorku ukazuje na mogućnost infekcije meningitisom.
Virusni i bakterijski meningitis su zarazni. Infekcija se može prenijeti kašljanjem, kihanjem i drugim bliskim kontaktom. Prevencija se najbolje postiže sigurnim higijenskim postupcima. Dostupna su i cjepiva za neke sojeve bakterijskog meningitisa.