Uloga inflacije u makroekonomiji uglavnom se može vidjeti u načinu na koji inflacija utječe na druge makroekonomske čimbenike kao što su bruto domaći proizvod (BDP), ukupna nacionalna proizvodnja, ukupni nacionalni dohodak, štednja, tržište, potrošnja, vladine politike i ulaganja. Inflacija se odnosi na situaciju u kojoj cijena robe kao i cijena usluga u zemlji raste tijekom određenog vremenskog razdoblja. Makroekonomija analizira čimbenike koji utječu na cjelokupno gospodarstvo.
Jedna od uloga inflacije u makroekonomiji može se vidjeti u načinu na koji različite vlade reagiraju na inflaciju. To se obično događa kroz donošenje makroekonomskih politika koje imaju za cilj rješavanje problema izazvanih inflacijom u gospodarstvu. Ove politike mogu biti strukturirane na takav način da će pomoći usporiti rast inflacije. To se može postići kroz različite fiskalne politike, koje ograničavaju iznos novca koji vlada troši na određene javne programe poput socijalne skrbi i drugih javnih plaćanja. Vlada također može odlučiti povećati poreze ili kamatne stope kako bi obeshrabrila davanje kredita i potaknula štednju.
Troškovna inflacija izravan je učinak inflacije u makroekonomiji. Taj se učinak može vidjeti u načinu na koji poduzeća reagiraju na inflaciju. Većina tvrtki povećava cijene svojih usluga ili robe kako bi nadoknadila povećanje sirovina, proizvodnje i plaća zaposlenika. Inflacija koja potiče troškove također bi mogla biti rezultat fiskalne politike vlade. Kada vlada nametne veće poreze tvrtkama i veće uvozne carine, takve tvrtke prenose troškove na različite potrošače kroz paralelno povećanje cijena roba i usluga.
Inflacija potražnje odnosi se na učinak inflacije u mikroekonomiji pri čemu inflacija uzrokuje smanjenje tečaja u odnosu na stranu valutu. Takvo smanjenje vrijednosti novca negativno utječe na uvoznike jer uvoz ima veći trošak od izvoza zbog razlike u vrijednosti različitih valuta. Drugi učinak inflacije u makroekonomiji je način na koji ona utječe na kupovnu moć potrošača. Takvi potrošači ubrzo shvaćaju da novac nema vrijednost kao prije i da će biti potrebno više novca za kupnju onoga što je u prošlosti koštalo manje. To može dovesti do uznemirenosti zaposlenika za povećanjem plaća kako bi se nadoknadila činjenica da njihove sadašnje plaće ne idu tako daleko kao nekada.