Koja je uloga potencijala djelovanja u mišićima?

Kada su mišićne stanice stimulirane, one se skupljaju i djeluju silom u jednom smjeru. Stimulacija mišićnih stanica uzrokovana je živčanim impulsima koji se prenose iz središnjeg živčanog sustava do mišića. Kada živčani impuls dođe do kraja neurona, dolazi do prijenosa akcijskog potencijala u mišićima, što dovodi do kontrakcije.

U tijelu postoje tri vrste mišićnih stanica, a to su srčane, glatke i skeletne. Srčani mišić se nalazi samo u srcu i ima vlastitu intrinzičnu metodu kontrakcije, iako ga živci mogu potaknuti da ubrza ili uspori po potrebi. Glatki mišići nalaze se u slojevima koji okružuju organe, a stimulirani su od strane autonomnog, ili nevoljnog, živčanog sustava. Skeletni mišić se sastoji od vlakana i uzrokuje kretanje. Akcijski potencijal u mišićima kostura nosi somatski, odnosno voljni, živčani sustav.

Mišićne stanice se neće kontrahirati same od sebe, već se prvo moraju stimulirati živčanim impulsom. Aksoni neurona susreću se s mišićnim stanicama na neuromuskularnom spoju. Kako bi se osiguralo da kontrakcija mišića bude istovremena i brza, postoji mnogo neuromišićnih spojeva koji se nalaze na mišiću. Svi ovi neuroni šalju impulse u isto vrijeme kako bi pokrenuli akcijski potencijal u mišićima. Posjedovanje mnogih neuromišićnih spojeva za svaki mišić omogućuje tijelu da kontrolira snagu kontrakcije mijenjajući broj jedinica koje šalju impuls mišiću.

Kada akcijski potencijal dosegne terminalni kraj aksona na neuromuskularnom spoju, vezikule se stapaju sa staničnom membranom kako bi se omogućilo oslobađanje neurotransmitera – acetilkolina. Neurotransmiter se širi kroz jaz između neurona i mišićne stanice, sve dok ne dođe do sarkoleme, koja je membrana koja okružuje mišićnu stanicu. Acetilkolin uzrokuje promjenu propusnosti sarkoleme, tako da ioni natrija mogu ući i izaći iz membrane. Ova promjena u ionima depolarizira membranu i uzrokuje aktiviranje akcijskog potencijala u mišićima.

Kada je mišić u mirovanju, tropomiozin blokira mjesta vezanja miozina koja se nalaze na aktinskim filamentima. Tijekom kontrakcije, miozin se veže na aktin i vrši neku vrstu akcije veslanja duž aktinskih filamenata. To uzrokuje kontrakciju mišića. Da bi se to dogodilo, miozin se mora moći vezati za aktin, pa se tropomiozin mora pomaknuti.

Depolarizacija uzrokovana živčanim impulsom širi se preko sarkoleme i T sustava – sustava cijevi povezanih sa sarkoplazmatskim retikulumom. I T sustav i sarkoplazmatski retikulum sadrže kalcijeve ione, koji se oslobađaju kada postoji akcijski potencijal u mišićima. Kalcijevi ioni difundiraju kroz mišićnu stanicu i vežu se za protein koji se zove troponin, koji je vezan za tropomiozinske filamente koji se nalaze na aktinskim vlaknima. Troponin mijenja oblik kada se na njega vežu ioni kalcija, što pomiče tropomiozinske filamente i oslobađa mjesta vezanja miozina duž aktinskih vlakana. Miozin sada može doći u kontakt s aktinom i uzrokovati kontrakciju mišića.