Animizam se općenito odnosi na vjeru u duhove ili duše, bilo da se radi o ljudima, životinjama ili objektima kao što su obilježja zemlje. Često se predstavlja kao dio autorove kulturne baštine, ali se može koristiti i u drugim kontekstima, kao što je da se priči da dašak fantazije ili da se iznese neka posebna moralna ili filozofska tvrdnja. Tipično, animizam je vjerovanje stvarnih modernih ili povijesnih grupa ljudi, ali u literaturi se gotovo svako spominjanje duša može smatrati animističkim.
Mnoga popularna djela animističke fantastike temelje se na autorovoj kulturnoj baštini. Jedan od ciljeva takve literature je izložiti uvjerenja te kulture široj publici. Primjer za to je roman nigerijskog autora Chinua Achebea Things Fall Apart. Roman prati promjene u likovima i u animističkoj Ibo kulturi Nigere kao rezultat interakcije s Europljanima. Animizam u Things Fall Apart upoznao je mnoge zapadnjačke čitatelje s komplikacijama svojstvenim afričkim međukulturalnim interakcijama.
Animizam također može biti dio samootkrivanja lika, kao u knjizi Rudolfa Anaya Blagoslovi me, Ultima, priči o punoljetnosti koja istražuje veze između katolicizma i mističnih vjerovanja Indijanaca u Chicano kulturi. U Bless Me, Ultima, misticizam predstavlja bogat način života bez pojednostavljenih odgovora ili moralnih floskula.
U drugim slučajevima, literatura koja uključuje animizam možda se ne oslanja na autorovu pozadinu, ali i dalje koristi uvjerenja stvarne grupe ljudi. S obzirom na to da animizam često naglašava duše ili duhove prirodnih značajki, ova točka ponekad ima prizvuk okoliša ili očuvanja prirode. Ovi radovi mogu naglasiti destruktivnost suvremenosti u suprotnosti s ljepotom življenja u skladu s prirodom. Jedan primjer za to je roman Plesa s vukovima Michaela Blakea, koji je kasnije adaptirao u scenarij za istoimeni film.
Mnoga djela fantazije ili bajke, u nekim aspektima, također se mogu smatrati animističkim. Postojanje duhova, na primjer, pretpostavlja neku vrstu duše ili duha. Neka djela magičnog realizma spadaju u ovu kategoriju. I u basnama životinje dobivaju ljudske karakteristike koje ponekad graniče s duhovnim, ali mogu biti i jednostavno antropomorfne. Pojam antropomorfizam je govorna figura u kojoj autor figurativno pripisuje ljudska obilježja neljudskom stvorenju. U kontekstu priče, antropomorfizirani predmet zapravo se ne smatra duhovnim.