Bruto domaći proizvod (BDP) glavni je ekonomski pokazatelj koji predstavlja poslovnu aktivnost i podržava razinu produktivnosti zemlje. Rezultati za gospodarsku aktivnost svakog tromjesečja otkrivaju zdravlje gospodarstva u posljednja tri mjeseca. Ekonomisti se oslanjaju na podatke kako bi odredili tempo ekspanzije ili kontrakcije, a rezultati također utječu na način na koji kreatori monetarne politike reagiraju kada mjere stanje gospodarstva i inflaciju. Mnogi ulagači također znaju važnost BDP-a i vagaju odluke o raspodjeli imovine u svjetlu rezultata.
Važnost BDP-a postaje očita razmatranjem drugih glavnih ekonomskih barometara koji snažno utječu na tempo rasta ili kontrakcije u zemlji. Poslovi su jedan od takvih čimbenika, a kada je nezaposlenost izrazito visoka, to će vjerojatno biti očito kroz smanjenje BDP-a. Iako loša statistika zaposlenosti ne znači nužno ekonomsku recesiju, koja bi bila signalizirana kroz dva razdoblja pada BDP-a, to bi svakako moglo biti najava stvari koje dolaze. Ekonomisti su skloni ostati oprezni u pogledu svojih izgleda za gospodarstvo sve dok su brojke o nezaposlenosti alarmantno visoke. Važnost BDP-a ogleda se u činjenici da ekonomisti povezuju ekonomsko zdravlje u zemlji na koje ukazuje bruto domaći proizvod s uvjetima za radna mjesta u toj zemlji.
BDP zemlje također se promatra u svjetlu korporativnog profita koji se proizvodi u zemlji. Kada je BDP spor, investitori će vjerojatno biti oprezni u plasiranju kapitala na financijska tržišta. S druge strane, u okruženju u kojem bruto domaći proizvod raste, a profiti rastu, uvjeti ulaganja izgledaju obećavajući. Nije neobično da ulagači koriste BDP i korporativne profite kao pokazatelje gdje se odvija gospodarski rast i usmjeravaju investicijski kapital u tu zemlju. Ovo ilustrira važnost BDP-a jer pokazuje kako investicijski kapital može teći u naciju ili iz nje na temelju učinka ovog pokazatelja.
Državni dužnosnici koji utvrđuju kratkoročne kamatne stope u zemlji koristili su informacije prenesene kroz BDP za procjenu zdravlja gospodarstva. Ako se čini da gospodarstvo raste prebrzo, a BDP pokazuje obrazac stalnog rasta, kreatori politike mogli bi procijeniti treba li promijeniti kamatne stope kako bi se inflacija držala pod kontrolom. Promjene kamatnih stopa utječu na troškove zaduživanja velikih institucija, a utječu i na potrošače. Nakon toga se prepoznaje važnost BDP-a jer je to komponenta koju najviši gospodarski dužnosnici koriste za promjenu troškova financiranja.