Makroekonomija je područje koje ima značajnu važnost za gotovo sve subjekte koji su uključeni u trgovinu i trgovinu, a njezina načela omogućuju istraživačima i drugim stručnjacima predviđanje niza stvari vezanih uz ekonomska tržišta i monetarnu politiku. Makroekonomija uključuje proučavanje monetarnog zdravlja regije ili poslovnog sektora u cjelini, usredotočujući se na čimbenike koji upućuju na pozitivne i negativne promjene općenito. Teorije i principi ove discipline obično se koriste za procjenu i predviđanje stopa zaposlenosti, na primjer, a mogu se koristiti i za rasvjetljavanje nacionalnih poslovnih ciklusa i njihovog utjecaja na bruto domaći proizvod (BDP) određene zemlje. Oni mogu pomoći ekonomistima u formuliranju učinkovite monetarne politike za velike korporacije i nacionalne vlade, a često se koriste za predviđanje gospodarskog rasta i predviđanje razdoblja pada ili recesije. Sve ovo znanje je važno samo po sebi, ali je također kritično za kreatore politike i poslovne lidere; znati što očekivati ili predvidjeti obično dovodi do jačeg i učinkovitijeg dugoročnog planiranja.
Procjena stopa zaposlenosti
Važnost makroekonomije posebno je važna kada je u pitanju stjecanje stvarne stope nezaposlenosti u regiji. Pravi postotak nezaposlenih radnika dobiva se izračunom broja onih koji aktivno traže zaposlenje u radnoj snazi. Ovaj broj ne uključuje one koji možda uzimaju slobodno vrijeme na tržištu rada radi osobnih aktivnosti kao što su daljnje obrazovanje ili osposobljavanje, ili da ostanu kod kuće i brinu o ostarjelim roditeljima ili maloj djeci.
Gotovo svi ekonomisti imaju određeni interes za statistiku zaposlenosti, budući da su to neki od najboljih pokazatelja poslovanja određene regije na ekonomskoj razini — kada većina ljudi radi, ekonomija je općenito jaka, ali kada kvalificirani radnici ne mogu pronaći ili zadržati posao, stvari su često mnogo nestabilnije. Ovaj aspekt makroekonomije koristan je za mjerenje očekivane razine zahtjeva za nezaposlenost u zemljama koje imaju socijalne pakete i može pomoći čelnicima u vladi i industriji da predvidje promjene i demografske promjene. Ekonomisti mogu koristiti ove informacije za bilo što, od stvaranja novih tržišnih sektora i savjetovanja poduzeća do lobiranja kod zakonodavaca za poboljšane socijalne beneficije.
Razumijevanje nacionalnih poslovnih ciklusa
Drugi način da se uvidi važnost makroekonomije je promatranje njezine upotrebe u prikupljanju statističkih podataka o poslovnom ciklusu određene zemlje. To uključuje periodično preispitivanje stope potražnje za gotovim proizvodima i uslugama. Takav se pregled obično odvija na tromjesečnoj bazi i važna je komponenta BDP-a. Ovaj dio makroekonomije je doista ključan jer kada se potražnja za robom i uslugama povećava unutar poslovnog ciklusa, to se odražava i na razinu BDP-a — koji također obično raste kao rezultat.
Formuliranje monetarne politike
Ekonomisti i vlade često koriste makroekonomska načela za proučavanje rasta BDP-a kada formuliraju monetarnu politiku. Ove vrste politika često su poput proračuna za vlade i vladine odjele; oni postavljaju pravila o tome kako se novac treba trošiti, a obično također uključuju mjere odgovornosti kako bi se osiguralo da se novac koji ulazi i odlazi bilježi i transparentno otkriva. Monetarna politika može poslužiti kao sredstvo za smanjenje razine BDP-a ili kao sredstvo za poticanje ponašanja potrošača koje će dovesti do smanjenja razine BDP-a. To je osobito potrebno jer bi prenizak ili previsok BDP mogao negativno utjecati na gospodarstvo. Konkretno, BDP koji je znatno viši od normalnog mogao bi biti preteča depresije u gospodarstvu jedne nacije.
Predviđanje gospodarskog rasta i stagnacije
Državni čelnici često koriste makroekonomiju kao način vođenja fiskalne politike kao način za sprječavanje nesreća i poticanje rasta na slobodnom tržištu. Vlada bi, na primjer, mogla odlučiti povećati kamatne stope kako bi natjerala potrošače da smanje stopu potrošnje. Kada potrošači više štede, a troše manje, to će se odraziti na niži BDP, što će u mnogim slučajevima pomoći stabilizaciji gospodarstva.
Poduzeća i razne organizacije također proučavaju makroekonomske trendove s ciljem korištenja rezultata kao vodiča za formuliranje neovisnih poslovnih politika. Na primjer, povećanje potrošnje dobara moglo bi biti pokazatelj povećanog povjerenja potrošača, što bi moglo utjecati na odluku poduzeća da poveća ili smanji proizvodnju sve dok se stope potrošnje ne povećaju.