Poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) i autizam su stanja koja se obično dijagnosticiraju u djetinjstvu, iako i odrasli imaju ta stanja. ADHD i autizam su odvojena i različita stanja, ali istraživači su otkrili da postoje neke veze ili sličnosti između ovih stanja. Na primjer, veze između ADHD-a i autizma odnose se posebno na sličnosti u nekim od prikazanih ponašanja i sličnosti u njihovom kromosomskom položaju.
Iako postoje razlike između ta dva stanja, postoje i sličnosti. I autistična i ADHD djeca mogu pokazivati napade bijesa ili ometanja u svojim postupcima, a može doći do neprikladnog hihotanja, smijeha, prekida ili razgovora. Može biti malo kontakta očima ili se čini da dijete ne sluša upute. Dijete može biti impulzivno ili se može činiti da često nepažljivo griješi. Doći će do nedosljednosti ili problema u finim i grubim motoričkim sposobnostima.
Kako su istraživači sada bolje upoznati s genetikom nego što su bili u prošlosti, u mogućnosti su tražiti informacije koje se odnose na genetski uzrok različitih stanja. Ova vrsta istraživanja ide u srž toga kako i zašto se stanja javljaju iz fizičke perspektive. U studiji koju je objavio American Journal of Human Genetics, istraživači su otkrili da se, unatoč činjenici da se ADHD i autizam razlikuju, zapravo oboje nalaze na kromosomu 16.
Isprva se nije u potpunosti razumjelo kako bi kromosom 16 mogao biti uključen i u ADHD i u autizam jer, iako postoje sličnosti, postoje i izrazite razlike u vanjskom prikazu simptoma u svakom stanju. Kasnije su neki istraživači mislili da geni nisu nužno uvijek specifični samo za jednu dijagnozu. Drugim riječima, mislili su da bi jedan gen potencijalno mogao predisponirati osobu za razvoj niza stanja za razliku od samo jednog stanja. Smatrali su da je moguće da je kromosom 16 predisponirao osobu za ADHD, autizam ili bilo koje od nekoliko stanja, za razliku od kromosoma 16 koji predviđa samo jedno stanje.
Treba napomenuti, iako su istraživači otkrili da se autizam i ADHD nalaze na lokaciji kromosoma 16, istraživači ipak sumnjaju da su čimbenici vezani uz okoliš također uključeni u ova stanja. Na primjer, vjeruju da okoliš utječe na ekspresiju kromosoma 16 i igra ulogu u određivanju hoće li osoba imati ADHD ili autizam. Istraživanja ovog problema su u tijeku i istraživači se trude dalje utvrditi prirodu interakcije između genetike i okoliša koja se odnosi na ADHD i autizam.