Opći uzrok Guillain-Barreovog sindroma proizlazi iz pogrešno komuniciranog odgovora imunološkog sustava koji potiče napad na dijelove živčanog sustava, obično kao reakcija na prisutnost stranih agenasa. Te tvari uključuju virus gripe, koji može izazvati reakciju imunološkog sustava. Studije su uočile moguću vezu između Guillain-Barreovog sindroma i cijepljenja, posebno u potencijalno većoj incidenciji poremećaja kod osoba koje su primile cjepivo protiv gripe.
Guillain-Barreov sindrom značajan je u svojoj oznaci kao autoimuni živčani poremećaj zbog teških, ponekad smrtonosnih simptoma koje oboljeli pacijenti mogu podnijeti. Moguća povezanost Guillain-Barreovog sindroma i cijepljenja prvi put je otkrivena 1976. godine tijekom nacionalne kampanje za cijepljenje protiv svinjske gripe, kada je 25 ljudi umrlo od komplikacija od Guillain-Barrea.
Pokrenuta je istraga koja je otkrila veću učestalost Guillain-Barreovog sindroma kod onih koji su primili cjepivu protiv gripe nego kod onih koji nisu primili cjepivo – jedan dodatni slučaj Guillan-Barrea na 100,000 cjepiva ili 10 na milijun. Rezultati ovih ranijih istraživanja, za koje se činilo da su otkrili vezu između Guillain-Barreovog sindroma i cijepljenja, ostaju neizvjesni. Također se teoretiziralo da cjepivo protiv gripe možda nije bilo izravni uzrok u tim slučajevima, već posljedica kontaminacije u zalihama cjepiva.
Guillain-Barreov sindrom nije imao statistički jasnu povezanost s bilo kojim drugim cjepivom protiv gripe od slučajeva svinjske gripe 1976. godine, a većina studija nije pronašla uzročnu vezu između Guillain-Barreovog sindroma i cijepljenja. Od tada su samo dvije studije izvijestile o malom riziku od veće incidencije Guillain-Barreovog sindroma kod onih koji se cijepe protiv sezonske gripe – oko jedan dodatni slučaj na 1,000,000 cijepljenja. Općenito, veza između Guillain-Barreovog sindroma i cijepljenja protiv sezonske gripe nije dosljedna. Rijetkost ovog poremećaja u svim populacijama, procijenjena na jedan ili dva slučaja na 100,000 XNUMX, komplicira napore da se utvrdi može li se njegova pojava u cijepljenih osoba smatrati definitivnom nuspojavom cijepljenja.
Studije se nastavljaju dok znanstvenici ispituju neizvjesnu vezu između Guillain-Barreovog sindroma i cijepljenja, a stvoreni su sustavi sigurnosti cjepiva i izvješćivanja kako bi se pratili i identificirali slučajevi Guillain-Barreovog sindroma koji se pojavljuju kod pojedinaca nakon primanja cjepiva protiv gripe. Dok je kod cjepiva protiv svinjske gripe opažena nešto viša stopa incidencije Guillain-Barreovog sindroma, mogućnost razvoja ozbiljnih komplikacija od zaraze gripom mnogo je značajniji rizik. Procjenjuje se da se svake godine dogodi 30,000 smrtnih slučajeva zbog komplikacija od gripe, a cijepljenje se preporučuje kao najbolja zaštita.