Gerontologija, također poznata kao proučavanje ljudskog starenja, otkriva da postoji izravna veza između krvnog tlaka i dobi. Razdoblje rasta od djetinjstva do adolescencije obično je popraćeno stalnim porastom krvnog tlaka kod ljudi. Kako ljudi dođu u odraslu dob, ovaj trend se neznatno smanjuje, da bi se povećao ili dodatno opao s godinama. Ova ambivalentnost se odražava u širenju raspona krvnog tlaka tijekom kasnijih razdoblja života; ove dramatične fiziološke i hormonalne promjene događaju se prirodno sa starenjem.
Na primjer, nakon dostizanja odrasle dobi, timusna žlijezda obično počinje propadati, ugrožavajući autoimuni sustav i čineći tijelo osjetljivijim na bolesti. Do 50. godine života žene prolaze kroz menopauzu, što signalizira smanjenje proizvodnje estrogena, što ih dovodi u opasnost od ozbiljnih zdravstvenih promjena poput hipertenzije. Također, otprilike u srednjim godinama, izlučivanje kolagena počinje opadati, što ukrućuje zglobove i zamagljuje vid, dvije uobičajene pritužbe starijih građana. Svaka od ovih promjena dodatno opterećuje srce, uzrokujući porast krvnog tlaka i potvrđujući paralelizam između krvnog tlaka i dobi.
Kako srce nadoknađuje istrošenost drugih organa, ono se također mora nositi s vlastitim prirodnim procesom starenja. To uključuje nakupljanje masnoća u mišićima koje uzrokuju stezanje zalistaka, čineći srce još snažnijim radom dok podižu razinu krvnog tlaka. S vremenom, ovaj pritisak i sve manje količine kolagena rezultiraju stvrdnjavanjem arterija, dajući još jednu izravnu korelaciju između povećanja krvnog tlaka i starosti.
Međutim, postoje neke studije koje upućuju na obrnut odnos između krvnog tlaka i dobi među starijom populacijom. Ovi rezultati tvrde da pogoršanje stanja tjelesnih organa zapravo iscrpljuje srce i smanjuje krvni tlak. Istodobno, ukupna količina vode u tijelu se smanjuje, što može smanjiti volumen krvi i uzrokovati odgovarajuće sniženje krvnog tlaka. Nedavne statistike također pokazuju da je nizak krvni tlak, a ne visok, češće povezan sa smrću među starijim osobama.
Ove suprotne perspektive o korelaciji između krvnog tlaka i dobi dodatno pojašnjavaju širok raspon krvnog tlaka koji se smatra normalnom razinom među starijima. Također se tvrdi da na trenutne podatke mogu utjecati i drugi čimbenici kao što su način života i okoliš, koji također mogu promijeniti utjecaj krvnog tlaka i dobi. Ova reakcija se pojavila s nedavnim otkrićem da se u nekim neindustrijaliziranim zemljama krvni tlak ne povećava nakon 18. godine. Uz dublje istraživanje u gerontologiji, veza između krvnog tlaka i dobi trebala bi biti jasnije definirana u budućnosti.