Dugi niz godina općenito se smatralo da ne postoji veza između prehrane i akni, ali zbog novih istraživanja ovo se gledište promijenilo. Čini se da dijeta bogata određenim vrstama ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom uzrokuje ili pogoršava akne, dok prehrana s visokim sadržajem proteina i niskim glikemijskim ugljikohidratima poboljšava stanje. Zdrava prehrana koja je puna cjelovitih žitarica i malo visoko prerađene hrane trebala bi pozitivno utjecati na akne.
Visoko glikemijski ugljikohidrati su oni koji uzrokuju veći odgovor glukoze u krvi. Čimbenici koji utječu na glikemijski indeks uključuju preradu, sadržaj proteina i masti, vlakna i veličinu čestica hrane. Prehrana bogata rafiniranom prerađenom hranom rezultira porastom šećera u krvi ili inzulinom, što zatim utječe na sve druge hormone u tijelu.
Jedan učinak, stvaranje fluktuacije u muškom hormonu zvanom androgen, potiče žlijezde lojnice ispod kože da proizvode velike količine sebuma. Bakterije odgovorne za akne koriste sebum za rast, pa kada se proizvodi više ove prirodne hidratantne kreme, broj bakterija se povećava. Kada se sebum začepi u porama kože, bakterije bujaju i problemi s kožom izbijaju. Stoga je moguće slijediti jasnu prehranu kože za poboljšanje akni.
Tipična zapadnjačka prehrana uključuje mnoge namirnice s visokim glikemijskim indeksom, što dovodi do stanja kao što su pretilost, dijabetes, visoki kolesterol i problematična stanja kože. Mliječni proizvodi, žitarice i prerađena rafinirana hrana brzo se razgrađuju tijekom probavnog procesa i izazivaju nalet inzulina. Svaka hrana koja se sporije razgrađuje rezultira stabilnijom razinom šećera u krvi, pri čemu hormoni ne variraju toliko.
To znači da za akne može biti odgovorna ne samo nezdrava hrana, već i kruh, rafinirane žitarice i ugljikohidrati. U prilog ovoj teoriji govore studije koje pokazuju da one kulture na koje ne utječu zapadnjačke prehrambene navike imaju vrlo malo problema s aknama. Kad su ljudi koji žive u tim kulturama promijenili svoju prehranu kako bi uključili više hrane “zapadnjačkog” tipa s visokim glikemijskim indeksom, bili su pogođeni u istoj mjeri kao i zapadnjaci.
Ostali krivci unutar prehrane za koje se vjeruje da utječu na akne su sadržaj masti, kofein, crveno meso i mliječni proizvodi. Oni koji slijede dijetu baziranu na biljnoj i biljnoj hrani s malo mesa i mliječnih proizvoda, mnogo su manje vjerojatno da će oboljeti od akni. Ova nedavna promjena u razmišljanju nastala je zbog velikih novih istraživanja i spoznaje da su studije na kojima je teorija da ne postoji veza između prehrane i akni bile pogrešne.