Postoji izravna korelacija između prehrane i bolesti srca. Nezdrave prehrambene navike doprinose začepljenju arterija i pretilosti, što su čimbenici rizika za razvoj srčanih bolesti. Odnos između loše prehrane i srčanih bolesti može se prekinuti planom zdrave prehrane.
Hrana s visokim udjelom “lošeg” kolesterola, koji je također poznat kao lipoproteini niske gustoće (LDL), uzrokuje nakupljanje plaka u arterijama. To u konačnici dovodi do toga da arterije postaju sve uže. Jedno stanje koje uzrokuje nakupljanje plaka je ateroskleroza. Masne naslage koje uzrokuju aterosklerozu uzrokuju debljanje stijenki arterija i blokiraju protok krvi. To dovodi do bolesti srca.
Bolest koronarnih arterija, koja je oblik bolesti srca, uzrokovana je povišenom razinom lošeg kolesterola, što može rezultirati začepljenjem arterija. Neke namirnice s visokim udjelom lošeg kolesterola su meso. I svinjetina i govedina imaju visok sadržaj LDL-a i treba ih konzumirati umjereno. Meso poput puretine i divljači ima manje lošeg kolesterola od svinjetine i govedine. Jaja, maslac i masna hrana poput pomfrita također su bogati lošim kolesterolom.
Prehrana bogata natrijem također može doprinijeti srčanim bolestima. Natrij ima negativan utjecaj na krvni tlak i može biti uzrok hipertenzije ili pogoršati stanje kod onih koji već žive s hipertenzijom. S vremenom, ovo stanje dovodi do bolesti srca.
Pretilost je uzrok bolesti srca. Ne samo da pretilost uzrokuje srčane bolesti, ona također povećava i ozbiljnost i mogućnost drugih čimbenika srčanih bolesti, uključujući visoki krvni tlak i dijabetes. Konzumiranje prekomjernih količina nezdrave hrane koja goji kao što je brza hrana može dovesti do pretilosti. Hrana bogata jednostavnim ugljikohidratima, poput rafiniranog bijelog kruha, šećera i masti, može povećati tjelesnu težinu i dovesti do pretilosti.
Pojedinci koji imaju dijabetes također su skloni razvoju srčanih bolesti. Kada osoba upravlja svojom težinom i unosom šećera, dolazi do smanjenja šanse za dijabetes. To u konačnici smanjuje vjerojatnost razvoja srčanih bolesti.
Praćenje hrane koju neko konzumira može pridonijeti smanjenju tjelesne težine i smanjenoj vjerojatnosti razvoja srčanih bolesti. Upravljanje tjelesnom težinom ključno je za smanjenje čimbenika rizika od srčanih bolesti. Konzumiranje hrane s niskim udjelom masti, poput svježeg povrća i voća, smanjuje mogućnost razvoja srčanih i srodnih bolesti, poput hipertenzije. Na primjer, dijeta bogata vlaknima koristi zdravlju srca.
Pravilna prehrana i zdravlje srca idu ruku pod ruku. Na isti način, loša prehrana i bolesti srca idu zajedno. Općenito, nezdrava prehrana i bolesti srca često se podudaraju jer je prehrana vodeći čimbenik u uzrocima određenih srčanih bolesti i čimbenicima koji im pridonose.