Postoje mnoge veze između poremećaja spektra shizofrenije ili jednostavno shizofrenije i anksioznosti. Neke od uočenih veza uključuju da se anksiozni poremećaji čine višim kod shizofreničara nego u općoj populaciji, da stanja poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OCD) mogu povremeno predvidjeti shizofreniju i da prezentacija poremećaja iz spektra shizofrenije ili anksioznih poremećaja može zakomplicirati dijagnozu. Također je važno razlikovati opću zabrinutost i zabrinutost koju neki oboljeli od poremećaja shizofrenog spektra mogu osjećati zbog toga što su dio društva koje može potaknuti antisocijalno ponašanje i istinskog stanja tjeskobe koje predstavljaju stanja poput generaliziranog anksioznog poremećaja ili OKP.
Kada su uvjeti prisutni zajedno, nazivaju se komorbidnim. Pregled medicinske literature sugerira da su poremećaji spektra shizofrenije i anksiozni poremećaji uobičajena komorbidna stanja ili da veliki broj ljudi koji su patili od shizofrenije može ukazivati na to da prethodno ili trenutno pate od anksioznosti. Neka istraživanja sugeriraju da je jedna od najjačih veza između shizofrenije i anksioznosti ta da je do polovice ljudi s dijagnosticiranim poremećajima shizofrenijeg spektra u nekom ranijem trenutku dijagnosticiran anksiozni poremećaj. Takve studije sugeriraju korelativni čimbenik rizika za osobe s anksioznim poremećajima.
Slično istraživanje otkriva da OKP, koji je klasificiran kao anksiozni poremećaj, izgleda ima sličan rizik. Dvije se bolesti mogu pojaviti zajedno ili se OKP može manifestirati godinama prije psihoze. Jedna veza između shizofrenije i anksioznih poremećaja kao što je OKP je da te dvije bolesti mogu imati mnogo zajedničkih značajki, a neki kliničari smatraju da bi OKP trebao biti u spektru shizofrenije. Šizofreničari mogu imati izrazito kompulzivno ponašanje koje “izgleda” kao OKP, a kompulzija OCD može izgledati kao shizofrenija. Različite studije evaluirale su ovu povezanost i utvrdile da je komorbiditet poremećaja shizofrenijeg spektra i OKP-a otprilike 10-25%.
Izazovno je razlikovati shizofreniju i anksioznost koja bi mogla biti dio bolesti. Značajke shizofrenije mogu uključivati jaku nevolju zbog poremećaja rutine i tjeskobu kao nuspojavu antipsihotičnih lijekova. Može postojati nejasna linija između “normalne” anksioznosti shizofrenije i točke u kojoj ona prelazi u stanje pravog poremećaja i može zahtijevati druge oblike liječenja.
Lijekovi koji se često koriste za rješavanje anksioznosti, bez obzira na to je li ona dio poremećaja ili ne, su benzodiazepini i oni mogu stvoriti više problema uzrokujući sedaciju, kognitivnu tupost i pospanost koji su spojeni s nuspojavama antipsihotika. Shizofrenija ima lošu stopu pridržavanja lijekova i dodatni lijekovi mogu učiniti da neki pacijenti više ne žele uzimati bilo koji od njihovih lijekova. Dakle, kada su shizofrenija i anksioznost prisutni zajedno, liječenje oba poremećaja je složenije. Također može biti teže provoditi tretmane kognitivne terapije za anksioznost, koji su često najpoželjniji pristup, ako psihoza ostaje prisutna u velikoj mjeri.