Iako postoje mnoge stvari koje mogu uzrokovati probavne smetnje, stres često igra ulogu. Ako osoba ima simptome probavne smetnje, na primjer, stres ih može pogoršati. U nekim slučajevima, stres može čak uzrokovati probavne smetnje ometajući hormone i signale živčanog sustava koji su uključeni u probavu hrane. Kao rezultat toga, osoba može osjetiti probavne smetnje kada je pod stresom.
Mnogi ljudi misle o stresu kao samo o psihičkom problemu, ali on može imati i fizičke učinke na tijelo. Kao takvi, stres i probavne smetnje mogu ići ruku pod ruku. Često će osoba koja doživljava emocionalni stres također izjaviti da osjeća mučninu ili da ima uznemiren želudac. To je zbog činjenice da stres obično izaziva promjene u tijelu koje uzrokuju stvarne simptome probavne smetnje.
Stres i probavne smetnje povezani su zbog tipičnog odgovora tijela na stres. Kada se pojedinac osjeća pod stresom, živčani sustav počinje reagirati što može dovesti do, ili barem doprinijeti, probavne smetnje. Na primjer, adrenalin se često oslobađa u tijelo kao odgovor na stres, kao i kortizol i drugi hormoni povezani sa stresom. Ovo je normalan, zaštitni proces u tijelu, ali može imati negativan učinak na probavu osobe. U nastojanju da se tijelo pripremi za suočavanje s uočenom opasnošću, hormoni stresa mogu usporiti tjelesne procese koji nisu kritični, kao što je probava, što dovodi do probavne smetnje.
Kada razina stresa kod osobe dovodi do probavne smetnje, može pati od više od mučnine. Osoba koja se nosi s učincima stresa i probavne smetnje također se može osjećati napuhano, imati žgaravicu ili osjećati potrebu za oslobađanjem plinova u obliku podrigivanja i nadutosti; neki ljudi mogu primijetiti i kiseli okus u ustima. U nekim slučajevima, osoba će razviti proljev kao simptom probavne smetnje uzrokovane stresom. Na primjer, student pod stresom može razviti proljev neposredno prije važnog ispita. U nekim slučajevima, probavne smetnje povezane sa stresom čak su dovoljno ozbiljne da izazovu povraćanje.
Iako je veza između stresa i probavne smetnje neugodna, osoba s kroničnim stresom možda će morati brinuti više od želučane smetnje. Pojedinac koji se suočava s kroničnim stresom može imati oslabljen imunološki sustav i biti skloniji kratkoročnim i dugoročnim stanjima. Na primjer, osoba koja je pod velikim stresom dulje vrijeme može imati veći rizik od razvoja prehlade, gripe, čira, tjeskobe i depresije. Zapravo, kronični stres može čak povećati rizik od srčanog udara.