Neka od najčešćih etičkih pitanja odnose se na pobačaj, eutanaziju, kloniranje ljudi, mučenje, prava životinja i okoliša te korporativne prijevare. Etička pitanja mogu se pojaviti u različitim okolnostima, a ono što jedna osoba vidi kao problem nije nužno problematično za druge. Najčešća etička pitanja – što će reći, pitanja o kojima postoji najviše debata i najviše napetosti – obično se javljaju kada je etički kodeks dvosmislen u vezi s određenom situacijom, kada postoji sukob između dva kodeksa oko određene etička dilema, ili kada se kodeks uopće ne bavi scenarijem. Etički kodeksi koji pomažu u rješavanju ovih etičkih problema mogu doći iz različitih izvora. Neki su ukorijenjeni u korporativnim poslovima, medicini, zakonu ili politici. Dok religije obično pružaju vrijednosti i moralne standarde, neke također pružaju etičke kodekse.
Pitanja “Pravo na život”.
Pitanja o vrijednosti ljudskog života, posebice rasprave o tome kada počinje i kako bi trebao završiti, obično su neka od najčešćih u modernim društvima. Pobačaj je možda jedno od najkontroverznijih etičkih pitanja, a rasprava ima mnoga podpitanja poput: Postoji li ikad vrijeme da je pobačaj etički?, Je li pobačaj etički ako je fetus proizvod silovanja ili incesta?, i Utječe li starost fetusa na to da li je pobačaj etički?. Kada se može spasiti samo jedan od dva života – žena ili fetus, ali ne oba – otvara se još više problema.
Eutanazija je formalni izraz za planiranu, medicinski potpomognutu smrt, a o njoj se najčešće raspravlja u pogledu zatvorenika osuđenih na smrt i ljudi s kroničnim i terminalnim bolestima koji žele pomoć svojih liječnika da okončaju svoje živote. Zagovornici eutanazije, barem kada je riječ o bolesti, često tvrde da je to jednostavno pitanje milosrđa. Smatraju da je gotovo čin ljubaznosti pomoći ljudima koji već umiru da prođu na najhumaniji mogući način. Sudske vlasti koje su legalizirale smrtnu kaznu za osuđenike obično racionaliziraju standardizirano izvršenje kao način zadovoljenja pravde. Protivnici i pogubljenja i samoubojstva uz pomoć liječnika obično tvrde da je život svet unatoč bolesti tijela ili zločinima osobe.
Kloniranje
Još jedno uobičajeno etičko pitanje bavi se načinom na koji se stvara ljudski život, točnije unutar parametara koji okružuju kloniranje i aseksualnu reprodukciju. Znanstvenici koji rade na ovom kontroverznom području traže načine za stvaranje organa, mišićnog tkiva, a možda i samog života u potpunosti unutar laboratorija. Zagovornici tvrde da je ovo sljedeći korak u ljudskoj i tehnološkoj evoluciji, te navode prednosti, kako financijske tako i medicinske, mogućnosti repliciranja i ponovnog stvaranja ljudskog oblika. Oni koji su protiv toga obično tvrde da kloniranje omalovažava intrinzičnu ljudsku vrijednost tretirajući tijelo kao skup artefakata za jednokratnu upotrebu koji se mogu koristiti u bilo koju svrhu, proizvoljnu ili drugu.
Pitanja ljudskih prava
Mučenje, genocid, rasno i ekonomsko ugnjetavanje i dječji rad samo su neki primjeri etičkih pitanja koja se pojavljuju pod širokim okriljem ljudskih prava. Zagovornici ljudskih prava obično tvrde da postoji osnovni minimalni standard koji regulira slobode koje bi svi ljudi trebali imati i prava koja bi trebali uživati. Drugi pak kažu da bi različite vlade i kulturne skupine također trebale moći organizirati svoja gospodarstva kako god žele. Kad je riječ o mučenju, neki kažu da je to opravdano pitanjem nacionalne sigurnosti.
Etika i okoliš
Problemi se također javljaju kada je u pitanju način na koji ljudi postupaju s prirodnim svijetom, uključujući životinje. Ljudi su stoljećima jeli meso i životinjske proizvode poput jaja i sira, a životinje se često proučavaju i testiraju u farmaceutskim i medicinskim laboratorijima. Aktivisti za prava životinja, slično kao i aktivisti za ljudska prava, kažu da su takve aktivnosti neprihvatljive. Ovdje se u osnovi raspravlja o tome postoji li osnovni minimum brige i slobode koju bi životinje trebale uživati i imaju li društva obvezu spriječiti okrutnost i zlostavljanje.
Debate o ekološkoj etici obično uključuju i korporativnu i individualnu odgovornost prema lokalnim ekosustavima. Ekolozi tvrde da izbori koje ljudi donose svaki dan, kao i dugoročne politike korporacija, utječu na okoliš i da ih treba regulirati. Ako će djelovanje pojedinaca i korporacija na jednom mjestu utjecati na ljude u drugim regijama svijeta – kao što je slučaj s oštećenjem ozona, na primjer – postoji argument da bi trebalo imati više globalne riječi kada je u pitanju postavljanje propisa i održavanje van kazne.
Poslovne i korporativne brige
Korporativna etika na mnogo je načina njihova vlastita podskupina, ali neke su dovoljno široke da postanu brige velikih razmjera. Financijska korupcija, iznuda i prijevara neki su od najvećih problema, ali oni nemaju tendenciju biti toliko kontroverzni kao pitanja bonusa za izvršnu vlast, povrata dioničara i praksi lobiranja koja privilegiraju određene poslovne interese u zakonodavstvu. Mnoge od tih aktivnosti pomalo su mutne kada je u pitanju zakonitost, a skeptici brzo ističu da samo zato što je nešto tehnički legalno ne znači da je moralno ispravno.
Kontroverznost i dvosmislenost
Vrlo malo stvari u etičkim studijama ima jasna ili izravna rješenja. Ne samo da obično postoje kontroverze o tome kako riješiti određena pitanja, gotovo uvijek postoji spor oko toga kako postaviti same granice etike. Postoji nejasnoća oko toga tko bi trebao biti etičan i kada bi točno trebao djelovati u skladu s tim standardima. Drugim riječima, postoji zbrka oko toga kada je pitanje etike uopće relevantno, što će najvjerojatnije i dalje pridonositi prevalenci ovih i drugih pitanja u budućnosti.