Uz značajnu pozornost usmjerenu na učinke globalnog zatopljenja u 21. stoljeću, mnoge ljude zanimaju predviđanja budućih klimatskih promjena. Iako se mnogi, ako ne i većina, znanstvenici slažu da će trenutni trend globalnog zatopljenja utjecati na klimu, predviđanja su daleko od ujednačene prirode. Zapravo, znanstvena predviđanja za buduće klimatske promjene uvelike se razlikuju u svim smjerovima, ostavljajući zbunjenu i zabrinutu javnost nesigurnom što očekivati u nadolazećim godinama.
Prirodno je pretpostaviti da bi trend zatopljenja rezultirao toplijim temperaturama diljem svijeta, ali stvar je daleko od tako jednostavne. Doista, većina znanstvenika o klimatskim promjenama nudi različite buduće modele klimatskih promjena temeljene na tome koliko će temperatura Zemlje postati toplija do 2100. godine i dalje. Većina klimatskih modela koji predviđaju temelje se na trenutnoj razini ugljičnog dioksida u atmosferi i uzimaju u obzir različite stupnjeve smanjenja razine CO2 tijekom 21. stoljeća. Iako gotovo svi široko prihvaćeni modeli sugeriraju da će ukupna temperatura porasti, količina i rezultirajući učinci uvelike variraju između scenarija.
Prema prosjeku mnogih budućih predviđanja klimatskih promjena napravljenih u zoru 21. stoljeća, globalni porast temperature bit će 3 stupnja Celzijusa (5.4 stupnja Fahrenheita) do 2100. Iako promjena od 3 stupnja može zvučati neznatno, znanstvenici inzistiraju da je rezultat posljedice bi mogle biti katastrofalne i za ljude i za planet u cjelini. Gubitak polarnog leda, velike poplave, povećana pustinjska klima i jaka povećanja oluja su uobičajeni ishodi ove naizgled male promjene.
Pod pretpostavkom da je prosječno povećanje točno, tijekom 21. stoljeća vjerojatno će doći do ozbiljnog povećanja topljenja polarnog leda. Ovo otapanje može dovesti do povećanja razine mora, plavljenja obalnih regija diljem svijeta i potencijalno rezultirajući gubitkom sadašnjih obalnih gradova i naseljenih otoka. Također se očekuje da će se more dramatično zagrijati, što će uzrokovati devastaciju morskih divljih životinja i uvelike povećati proizvodnju uragana, tajfuna i jakih morskih oluja.
Još jedan razorni učinak mnogih budućih modela klimatskih promjena je širenje pustinja diljem svijeta. Dezertifikacija je rezultat gubitka hranjivih tvari u gornjem sloju tla, zbog čega nekada plodna područja postaju neupotrebljiva za poljoprivredu. Ne samo da će teška dezertifikacija uništiti mnoge umjerene i tropske ekosustave, ona također može ozbiljno smanjiti opskrbu ljudima hranom jer tradicionalno poljoprivredno zemljište postaje pustoš.
Predviđanja o budućim klimatskim promjenama opravdano su zastrašujuća i čini se da predviđaju dugu i tešku budućnost pred ljudskom rasom. Većina znanstvenika sugerira da je najbolji način da se izbjegnu ili umanje mnoge bolne posljedice globalnog zatopljenja odmah dramatično smanjiti emisije ugljičnog dioksida. Prebacivanje na alternativna, čista goriva, ulaganje u tehnologiju alternativne energije i sudjelovanje u globalnim naporima da se educiraju ljudi o održivim praksama mogu pomoći u sprječavanju brojnih katastrofa u budućnosti. Prema nekim stručnjacima, najbolji odgovor na buduće klimatske promjene je priprema i prevencija. Iako se mnogi znanstvenici slažu da su učinci globalnog zatopljenja neizbježni, mnogi stručnjaci vjeruju da usporavanje njihovog napredovanja i smanjenje utjecaja na planet moraju postati glavni prioriteti i vlada i građana svijeta.