Kad čujemo riječ “klon”, većina nas pomisli na ovcu “Doli”. Bila je prvi sisavac kloniran iz odrasle stanice. Dolly je rođena 1996., a uspavana je 2003. zbog tumora pluća. Iako možda nisu toliko poznata, kloniranjem nakon Dolly nastala su druga stvorenja. Primjerice, 2007. godine znanstvenici u Južnoj Koreji klonirali su turske angore mačke. Znanstvenici ne samo da su uspjeli klonirati mačke već su uspješno modificirali njihove gene kako bi proizveli crveni fluorescentni protein. Dakle, kada je ultraljubičasto svjetlo držano nad njima, mačke su zasjale crveno. Netko se može zapitati koja je korist od toga da životinje svijetle. Znanstvenici ponekad modificiraju stanice s genom koji proizvodi fluorescentne proteine kao marker genetske promjene kod kloniranih životinja. Također se ranije radilo na primjer za klonirane svinje. U slučaju kloniranih mačaka, južnokorejski znanstvenici su prije kloniranja koristili stanice kože turske angora mačke i kodirali ih za fluorescentni protein koralja. Zagovornici vjeruju da klonirane životinje mogu biti korisne u proučavanju i liječenju genetskih bolesti, dok se drugi protive kloniranju iz etičkih razloga.
Više o kloniranju:
Vjeruje se da je početak studija kloniranja demonstracija Hansa Adolfa Edwarda Dreischa 1885. da odvajanje stanica dvostaničnog ježa rezultira u dva pojedinačna ježa.
Godine 1975. J. Derek Bromhall proizveo je napredni embrij kunića prijenosom jezgre stanice embrija kunića u jajnu stanicu kunića.
2013. Shoukhrat Mitalipov i njegovi kolege proizveli su ljudske embrionalne matične stanice fuzijom stanice kože i jajne stanice.