Globalno zatopljenje je razumljivo vruća tema 21. stoljeća. S jakim lokalnim i vladinim naporima koji su u tijeku da značajno smanje emisije stakleničkih plinova od ljudskih aktivnosti, neki se pitaju koliko bi globalno zatopljenje točno moglo postati. Predviđanja globalnog zatopljenja kreću se od malih ili nimalo učinaka do potonuća otoka, masovnih poplava i izumiranja vrsta brzinom nepoznatom od izumiranja dinosaura. Provlačeći se kroz popularna predviđanja globalnog zatopljenja, mnogi se usredotočuju na to koliko će se klima točno promijeniti, na pitanje na koje još nitko ne može odgovoriti.
I dalje postoji velika zajednica skeptična prema globalnom zatopljenju izazvanom ljudskim djelovanjem. Neki smatraju da je kampanja za zaustavljanje globalnog zagrijavanja anti-biznis agenda, dok drugi smatraju da se Zemlja zagrijava prirodnim, a ne ljudskim naporima. Mnogi se skeptici slažu da će klimatske promjene biti minimalne i da su dio prirodnog zagrijavanja i hlađenja planeta. Predviđanja globalnog zatopljenja skeptičnih znanstvenika i vjernika sugeriraju da, iako ljudi pridonose maloj količini štetnog plina u atmosferu, planet je sposoban brinuti se za sebe.
S druge strane medalje, predviđanja o globalnom zatopljenju zasigurno mogu zvučati kao filmovi katastrofe. Neki ekstremisti podržavaju predviđanja globalnog zatopljenja koja sugeriraju porast do deset stupnjeva Celzija (18 stupnjeva Fahrenheita) do 2100. godine, što bi moglo dovesti do velikih promjena u ekosustavu planeta. Prema predviđanjima ekstremnog globalnog zatopljenja, oceani bi se podigli, dok bi kolaps nekoliko velikih ledenih sustava mogao preplaviti obalne regije diljem Sjeverne i Južne Amerike.
Većina predviđanja globalnog zatopljenja koja se smatraju uglednim sugeriraju da će porast između jednog i šest stupnjeva Celzijusa (1.8-10.8 stupnjeva Fahrenheita) do 2100. godine, ako se stopa emisije ugljičnog dioksida i stakleničkih plinova ne promijeni. Čak i ovaj manji porast mogao bi imati razorne učinke na planet i njegove stanovnike. Polarni led na Arktiku, koji se već smanjuje alarmantnom brzinom, mogao bi potpuno nestati, uništavajući ionako krhki ekosustav. Temperatura vode u oceanu raste i promjena pH može dovesti ne samo do češćih i nepredvidivih uragana, već i uzrokovati izumiranje mnogih vrsta koje žive u oceanima. Porast oceana također može uzrokovati ozbiljne probleme obalnim gradovima poput San Francisca i Manhattana.
Uz iznimku skeptičnih argumenata koji sugeriraju da će se sve prilagoditi, predviđanja globalnog zatopljenja nose različite verzije iste poruke: nešto se mora učiniti da se to spriječi. Malo je vjerojatno da će ljudi moći preokrenuti štetu nanesenu atmosferi prije nego što dođe do ozbiljnog globalnog zatopljenja, ali još uvijek postoji nada. Provođenjem snažnih zakona i propisa koji masovno smanjuju emisije stakleničkih plinova, napredak globalnog zatopljenja mogao bi se usporiti, dajući znanosti više vremena da shvati kako ne samo smanjiti nego i preokrenuti trend zagrijavanja.