Koja su svojstva metala?

S više od 70 različitih vrsta metala na planeti, neki se mogu zapitati što definira tvar kao metal. Svojstva metala pomažu opisati koje karakteristike tvar obično posjeduje zbog kojih je metal, a ne legura ili nemetalni element. Oni također pomažu razlikovati jedan metal od drugog, budući da dva metala neće imati potpuno ista svojstva. Fizička svojstva, kemijska svojstva i vodljiva svojstva sva su područja koja se ispituju kako bi se pomoglo u definiranju vrste metala.

Što se tiče fizičkih svojstava metala, oni imaju tendenciju da dijele nekoliko zajedničkih osobina. Većina metala je duktilna, što znači da se mogu povlačiti i uvijati u niti i žice. Metali su također obično vrlo savitljivi, što znači da se mogu lupiti ili prešati u limove. Još jedno vrlo uobičajeno fizičko svojstvo je sjaj ili stupanj sjaja. Metali imaju tendenciju da budu znatno sjajniji ili sjajniji od nemetalnih elemenata.

Kemijska svojstva metala odnose se na to kako tvari reagiraju s drugim elementima. Većina metala, na primjer, s vremenom reagira na kisik, u procesu poznatom kao oksidacija. Oksidacija je ono što uzrokuje hrđu na željezu ili koroziju bakra. Neki metali reagiraju s kiselinama, dok drugi, poput natrija, reagiraju snažno i burno na vodu. Nemaju svi metali ista kemijska svojstva; ispitivanje ovih svojstava jedan je od načina razlikovanja jedne vrste metala od druge.

Mnogi metali imaju visoku razinu vodljivosti, što znači da su dobri u prijenosu topline ili struje. Nemaju svi metali istu razinu vodljivosti, a temperatura na kojoj je metal najvodljiviji može varirati između tvari. Bakar i aluminij su visoko vodljivi metali; volfram i cink su daleko manje vodljivi.

Razumijevanje svojstava metala od vitalne je važnosti za određivanje upotrebe tvari u gotovo svakoj situaciji. Na primjer, lijevano željezo može biti dobro za tave jer dobro provodi toplinu, ali je previše krto da bi dobro funkcioniralo kao građevinski materijal. Metalne žice se obično izrađuju od tvari koje su vodljive i vrlo duktilne, budući da ih je lakše oblikovati u duge, upletene niti. U zavarivanju se preferiraju metali koji se lako tope i spajaju. Bez pravilnog razumijevanja svojstava metala, nemoguće je znati hoće li greda izdržati zgradu ili će prsten oksidirati za nekoliko mjeseci ili desetljeća.