Francuski građevinski inženjer Gustave Eiffel dizajnirao je svoj sada poznati toranj od kovanog željeza na Champ de Mars kako bi proslavio Exposition Universelle 1889., svjetski sajam održan u Parizu. Dozvolom za toranj je bilo predviđeno da stoji samo 20 godina, a grad je 1909. planirao da je sruši. Ti su se planovi, međutim, promijenili i danas je Eiffelov toranj jedna od najprepoznatljivijih građevina na svijetu, fotografirana tisuće puta svaki dan. No, prema europskom zakonu o autorskim pravima, ljudi ne mogu prodavati noćne fotografije osvijetljenog tornja ili ih objavljivati u časopisima bez službenog dopuštenja. Tehnički ih je čak protuzakonito objavljivati na društvenim mrežama, iako se to nikada nije provodilo. Sam toranj je u javnom vlasništvu, ali svjetlosni efekti koje je postavio Pierre Bideau 1985. i dalje su zaštićeni zakonima Europske unije.
Najzanimljiviji dio francuskog tornja:
Primarni cilj zakona je suzbijanje neovlaštene komercijalne upotrebe noćnih fotografija i videa. Za La Société d’Exploitation de la Tour Eiffel bilo bi skupo da provede zabranu na svakog korisnika Facebooka koji objavi snimak osvijetljenog tornja.
Godine 1914., tijekom Prvog svjetskog rata, radio odašiljač smješten u tornju ometao je njemačke komunikacije i pomogao u osujećivanju napredovanja njemačkih osvajača na Pariz.
Neko je vrijeme Eiffel koristio stan na vrhu tornja kako bi provodio meteorološka promatranja i izvodio eksperimente vezane uz otpor zraka na objektima koji padaju.