Periferni živčani sustav (PNS) je mreža živaca koji šalju informacije iz svih dijelova tijela u mozak i leđnu moždinu, skupinu koja se naziva središnji živčani sustav (CNS). Postoje mnoge funkcije perifernog živčanog sustava, a sve služe općoj svrsi prijenosa informacija za obradu u tijelu. Ove informacije mogu doći iz izvora izvan ili unutar tijela, ovisno o položaju i namjeni bilo kojeg živca u sustavu. Ljudsko tijelo sadrži tisuće živaca, a svaki je od vitalnog značaja za nesmetano funkcioniranje tijela.
Dvije su glavne funkcije perifernog živčanog sustava, kojima upravljaju dvije različite vrste stanica koje se nazivaju neuroni. Osjetni neuroni registriraju promjenu u okolini i prosljeđuju je u središnji živčani sustav na analizu. Nakon što CNS shvati što treba učiniti kao odgovor na podražaj, motorni neuroni izvršavaju promjenu. Potrebno je djelić sekunde da se ova petlja završi, tako da tijelo može vrlo brzo reagirati na promjene u sebi ili u svom okruženju. Dio PNS-a koji je pod voljnom kontrolom naziva se somatski živčani sustav.
Određene funkcije perifernog živčanog sustava su automatske. Ovi živci čine autonomni živčani sustav, te povezuju unutarnje organe i žlijezde sa CNS-om. Oni prate aktivnosti poput probave i lučenja hormona, a kontrolira ih strogo regulirani sustav povratnih informacija. Srčani mišić u srcu također je kontroliran ovim sustavom, pa igra glavnu ulogu u reguliranju rada srca i cirkulacije. Svaki organ i žlijezdu u tijelu uglavnom ili u potpunosti kontrolira autonomni živčani sustav, pa svaki problem koji se pojavi može imati poguban učinak na organizam.
Periferni živčani sustav također može kontrolirati upalu i pripremiti tijelo za hitne slučajeve. Kako bi se suzbila upala, signali se šalju kroz živce koji potiskuju kemikalije koje pojačavaju upalnu reakciju. Ponekad ovi signali mogu u potpunosti kontrolirati upalu, ali u slučajevima kada ne mogu, to ne znači nužno da nešto nije u redu sa živcima, samo da im treba pomoć. Kako bi tijelo pripremio za hitne slučajeve, PNS pokreće klasični refleks “bori se ili bježi”, koji povećava adrenalin u krvi i ubrzava otkucaje srca. Ove funkcije perifernog živčanog sustava su različite, ali svaka od njih pomaže tijelu u različitoj situaciji.