Znanstvenici nemaju točne informacije o zamršenom radu mozga. Ljudski mozak je složen i impresivan organ s 86 milijardi neurona i tisućama sinapsi po neuronu. Neuronske mreže koje čine mozak obavljaju različite funkcije kao što su prikupljanje senzornih informacija i reagiranje na podražaje, učenje i donošenje odluka. Kroz kontinuirane studije, znanstvenici otkrivaju nove stvari o funkcijama mozga i razotkrivaju mitove koji su se nekada smatrali činjenicama. Na primjer, nekoć se vjerovalo da različiti dijelovi mozga – desni i lijevi – kontroliraju različite funkcije, a ljudi su ili “desnomozgani” ili “lijevi”. Iako je istina da ponekad postoji sklonost korištenju regije njihova mozga za određene funkcije, znanstvenici su otkrili da koncept “desnog mozga” ili “lijevog mozga” ne postoji.
Ranije je većina vjerovala da je desni mozak dom sposobnosti prostornog prepoznavanja, vizualnih i umjetničkih sposobnosti i glazbenih vještina, dok su dominantne značajke lijevog mozga uključivale jezičnu sposobnost, logičko rasuđivanje i racionalne vještine poput matematičkih sposobnosti. Znanstvenici sada vjeruju da kreativnost i analitičko razmišljanje zahtijevaju korištenje cijelog mozga i da su veze između različitih regija mozga one koje omogućuju te zadatke. Dakle, matematičar i glazbenik se oslanjaju na sve regije mozga da izvedu svoj posao.
U današnjoj popularnoj kulturi, mnogi alati za samorazvoj oslanjaju se na pojam “desnog mozga” ili “lijevog mozga”. S obzirom na nove studije koje opovrgavaju tu ideju, najbolje je ne zaokupljati se tim kategorizacijama i oznakama. Mozak je vrlo sposoban za promjene. Može učiti i stvarati nove veze između neurona. Najbolje vježbe za razvoj mozga su vježbe koje potiču mozak na stvaranje tih novih veza. Dakle, netko tko je slab u matematici može se redovito baviti matematičkim problemima i logičkim zagonetkama kako bi ojačao ovu vještinu.
Neke tvrtke prodaju radne bilježnice ili računalne igrice usmjerene na poboljšanje mozga. Ovi proizvodi mogu biti korisni, ali nisu uvijek potrebni. Aktivnosti mozga postoje u mnogim svakodnevnim zadacima. Prisiliti se da uravnotežite čekovnu knjižicu bez kalkulatora ili procijenite karticu s namirnicama na temelju stavki u košarici jednostavne su svakodnevne vježbe koje će ojačati analitičke vještine. Rješavanje križaljki, izrada novih riječi od slova u zadanoj riječi ili rečenici te sastavljanje popisa i naručivanje predmeta u ormarima ili ormarima na broj su neke druge vježbe. Cilj ovih vježbi je doprijeti do analitičkog zaključivanja i logike, a nijedna metoda nije nužno bolja od druge.