Na Zemlji imamo sreće samo da iskusimo temperature blizu donje granice mogućeg. Temperature na Zemlji se kreću od 184 K (-89 °C, -128.6 °F) do 331 K (58 °C, 136.4 °F), sa srednjom temperaturom površine od 287 K (14 °C, 57 °F). 287 K je prilično malo u usporedbi s, recimo, temperaturom površine Sunca, koja iznosi 5780 K.
1170 K je približna temperatura cjepanice koja gori u vatri. Željezo se topi na 1811 K. Temperatura rastaljene jezgre Zemlje je oko 5650 K. Na 7000 K većina poznatih elemenata i spojeva, poput ugljika, isparava. Općenito na temperaturama znatno ispod 9000 K, plinovi postaju plazma, koja je ionizirani plin, što znači da se elektroni otkivaju iz atomskih jezgri i slobodno lebde u mješavini. Volfram ne isparava do 15500 K.
Trajne temperature veće od nekoliko kK (kiloKevin, ili 1000 K) nalaze se uglavnom u jezgri plinovitih divova i u unutrašnjosti zvijezda i drugih egzotičnih astronomskih objekata. Temperatura jezgre Jupitera procjenjuje se na 20-30 kK. Najtoplija munja ikada izmjerena na Zemlji bila je 28 kK. Temperatura na površini Siriusa, najsjajnije zvijezde na noćnom nebu, iznosi oko 33 kK.
Temperature iznad 100 kK generiraju atomske bombe, akceleratori čestica, eksperimentalni fuzijski reaktori i zvijezde. Temperatura oko 17 metara od točke detonacije Little Boya, jedne od prvih atomskih bombi, bila bi oko 300 kK. Lokalne ekscitacije uzrokovane rendgenskim zrakama imaju temperaturu u ovom rasponu. Sunčeva korona, koja je znatno toplija od svoje površine, ima temperaturu u rasponu između 1-10 MK (megaKelvina ili milijun Kelvina). Sunčeva jezgra je 13.6 MK, a temperatura za kontroliranu nuklearnu fuziju je 100 MK. Sunce uspješno spaja atomske jezgre zbog izuzetno visokog tlaka zajedno s toplinom. Lokalne ekscitacije uzrokovane gama zrakama su u ovom toplinskom rasponu.
Temperature iznad 1 GK (gigaKelvina ili milijardu Kelvina) rezervirane su za posebne pojave u svemiru, poput reakcija materije i antimaterije, supernove, spajanja galaktičkih klastera i (za iznimno male djeliće sekunde) u akceleratoru čestica. Eksplozija supernove ima temperaturu od oko 10 GK. Teški elementi poput urana nastaju u ovoj intenzivnoj vrućini.
Najviša temperatura koja je ikada postojala je vjerojatno 1030 K, procijenjena temperatura svemira trenutak nakon Velikog praska.