Mars je vjerojatno najomiljeniji planet u Sunčevom sustavu osim Zemlje. Prikazan je u većini beletristike i predmet je većine kolonizacijskih planova. Ime je dobio po raznim bogovima rata i kaosa u antičko doba, jer svojim crvenim izgledom podsjeća na krv. Sada znamo da je to zbog velike količine oksidiranog željeza (rđe) koja prekriva njegovu površinu. Mars ima tanku, tanku atmosferu, otprilike 1/100 gustoće Zemljine, koja se sastoji prvenstveno od ugljičnog dioksida.
O Marsu znamo više od bilo kojeg drugog planeta u Sunčevom sustavu osim Zemlje, dobrim dijelom zahvaljujući tri orbitera i dva rovera koji trenutno proučavaju planet i šalju natrag ogromne količine podataka. Površinu Marsa mapirala je na rezoluciju od 0.3 metra kamera HiRISE na Mars Reconnaissance Orbiter, a dva Mars Exploration Rovera, Spirit i Opportunity jure oko površine planeta od siječnja 2004., pokretana solarnim pločama . U prve tri godine rada roveri su prevalili svaki put dug oko 10 km.
Mars kruži oko 1.6 AUs (udaljenost Zemlja-Sunce) od Sunca, s godinom od 686 dana. Ima površinsku temperaturu u rasponu od -5 °C danju do -87 °C noću. S površinskom gravitacijom od 37 g i masom od samo 10% Zemljine, Mars je po svojoj masi negdje između Zemlje i Mjeseca. (Mjesečeva masa je otprilike 1% mase Zemlje.) To je mjesto najveće poznate planine u Sunčevom sustavu, Olympus Mons, nekoliko puta veće od Mt. Everesta, i najvećeg kanjona, Valles Marineris, koji se proteže preko gotovo četvrtina njegovog opsega.
14. siječnja 2004. George W. Bush objavio je Vision for Space Exploration u kojem se spominje cilj slanja misija s posadom na Mars oko 2030. Misija s posadom na Mars bi trebala nekoliko godina da stigne do planeta, a potrebno je više istraživanja za testiranje ponašanje ljudi kada su zatvoreni u malom prostoru na to vrijeme. Nekoliko svemirskih agencija raspisalo je pozive za volontere za takve projekte.
Ako ljudi na kraju stignu na Mars, vjerojatno bi bilo lakše postaviti ispostavu nego na Mjesecu. Mars ima bogatiji spektar elemenata od Mjeseca, kao i atmosferu koja bi donekle štitila od kozmičkih zraka. Također ima temperaturu mnogo bližu Zemljinoj i ogromne zalihe leda u svojim polarnim ledenim kapama. Naravno, loša strana Marsa je njegova velika udaljenost od Zemlje. Možda će nam trebati bolji pogonski sustavi prije nego što izgradnja kolonije na Marsu postane praktična.