Najznačajniji čimbenik u određivanju rizika od srčanih i kardiovaskularnih bolesti je kolesterol. Jetra sintetizira kolesterol u proizvod koji se može naći u većini stanica tijela. Naslage plaka iz ove masne tvari mogu se naći u stijenkama arterija i razviti u “stvrdnuće arterija” ili arteriosklerozu.
Kako biste znali imate li normalnu razinu kolesterola, morate napraviti analizu krvi ili krvnu sliku. Povišene razine kolesterola prepoznaju se i kod genetskih bolesti, bolesti jetre i bubrega te hipotireoze. Lipoprotein visoke gustoće (HDL), lipoprotein niske gustoće (LDL) i lipoprotein vrlo niske gustoće (VLDL) su tri glavne vrste kolesterola koje je potrebno pratiti. Ukupni kolesterol i omjer kolesterola/HDL također se provjeravaju kako bi bili sigurni da ste unutar normalnih razina kolesterola.
HDL, ili dobar kolesterol, trebao bi se kretati između 29 i 72, s optimalnim rasponom od 45 do 85. Ovaj oblik kolesterola štiti od srčanih bolesti i zapravo uklanja višak naslaga iz arterija. Jednom prikupljen, transportira ga natrag u jetru kako bi se izlučio. Stoga je dobro imati visoke normalne razine HDL-a.
Normalan LDL, ili loš kolesterol, kreće se od 60 do 130. Međutim, Nacionalni institut za srce, pluća i krv idealno bi volio vidjeti da je LDL ispod 100, i niži kod onih koji su pod većim rizikom od srčanih bolesti. VLDL također treba održavati što je moguće nižim unutar normalnih razina kolesterola. Raspon VLDL kolesterola trebao bi biti između 0 i 40, s optimalnim od 0 do 30. Ovisno o vašem riziku, liječnik će vam dati smjernice koje su najprikladnije za vaše tijelo.
Zbrajanjem vašeg HDL, LDL i VLDL kolesterola dobit ćete ukupni broj kolesterola. Ukupni kolesterol uvijek bi trebao biti ispod 200. Za osobe s visokim kolesterolom i posljedično s većim rizikom od srčanih bolesti, optimalni cilj je 160. Veće nakupljanje kolesterolskih plakova odgovara višoj razini kolesterola u krvi.
Nakupljanje plaka u arterijama koje hrane srce može rezultirati srčanim udarom, dok arterije koje hrane mozak mogu rezultirati moždanim udarom. Međutim, važno je ostati unutar normalne razine kolesterola jer su anksioznost, depresija, respiratorne bolesti i moždani udar povezani s niskim razinama kolesterola ispod 160.
Važno je provjeriti omjer kolesterola/HDL jer on mjeri omjer između vašeg opasnog i zaštitnog kolesterola. Ovaj omjer predstavlja vaš ukupni rizik od srčanih bolesti. Optimalno bi ovaj omjer trebao biti ispod 3.4.
Prehrana igra ključnu ulogu u održavanju normalne razine kolesterola. Dok samo 25% vašeg kolesterola apsorbira vaša prehrana, a vaše tijelo proizvodi 75%, prehrana i dalje igra ključnu ulogu u održavanju dobre kemije krvi i zdravog srca. Zasićene masti i transmasne kiseline glavni su faktori visokog ukupnog kolesterola i povišenog LDL kolesterola. Višestruko nezasićene masti pomažu u snižavanju ukupnog kolesterola, dok mononezasićene masti ne samo da snižavaju ukupni kolesterol već i povećavaju vaš HDL kolesterol.