Koje su potencijalne opasnosti molekularne nanotehnologije (MNT)?

Ako potencijalne prednosti molekularne nanotehnologije (MNT) zvuče predobro da bi bile istinite, postoji jedno upozorenje – potencijalne opasnosti molekularne nanotehnologije. Kada nanotvornice mogu organizirati atome u strukture – igrajući se s građevnim blokovima samog života, ili u ovom slučaju s nanoblokovima – teoretski, sve što je dopušteno zakonima fizike može se stvoriti brzo i jeftino. Zahtjevi uključuju nekoliko četvornih metara za nanotvornicu, softver i električnu utičnicu.

Kriminalci, teroristi, poremećeni pojedinci, vlade i antisocijalne skupine svih razmjera bili bi nevjerojatno osnaženi takvom tehnologijom. Dodatne potencijalne opasnosti molekularne nanotehnologije ugrožavaju gospodarstvo, okoliš, ljudska prava i svjetski mir. Žurba za stjecanjem prevlasti putem nanooružja mogla bi dovesti do nove utrke u naoružanju, dok bi pokušaji zadavljenja tehnologije vjerojatno rezultirali neovisnim, tajnim razvojem. Jednostrana međunarodna suradnja “otvorenog koda” još je jedna opcija koja nosi svoje rizike, a kontrola u javnom sektoru mogla bi dovesti do nepravednih koristi i orwellovskog društva.

Faktor vjerojatnosti određenih potencijalnih opasnosti od molekularne nanotehnologije bit će veći od drugih, ali sve su moguće unutar niza okolnosti koje bi se, bez prevencije kroz promišljanje i planiranje, mogle ostvariti. Neke opasnosti nije moguće zanemariti čak ni uz navedeno planiranje, dok se za druge može razumno pretpostaviti da su ciljevi prepoznatih subverzivnih elemenata.

U tijeku su zajednički napori za osmišljavanje najboljeg smjera djelovanja predviđanjem ovih opasnosti unaprijed. Centar za odgovornu nanotehnologiju (CRN) blisko surađuje sa stručnjacima na tom području uključujući K. Erica Drexlera, konačnog autoriteta za MNT. Ukratko, evo uzorka nekih potencijalnih opasnosti od molekularne nanotehnologije:
NANOORUŽJE: NEWARMSSKA TRKA –
Nanotvornice omogućuju proizvodnju mnogih vrsta oružja uz nevjerojatno točne računalne sustave. Dok su starije tehnologije bile i teške i skupe, nanooružje se moglo proizvesti jednostavno i brzo. Oružje konvencionalnog stila postalo je moćnije, a nova oružja, poput nanorobota koji nose otrove, mogla bi se proizvoditi u milijardama gotovo besplatno i isporučena na daljinu. Jednom kada se udahnu, mogli bi biti čak i skrojeni da ubijaju samo ljude sa specifičnim genetskim potpisima, pa se tako koriste kao sredstvo za etničko čišćenje. Utrka u naoružanju mogla bi potaknuti nepromišljen razvoj i testiranje novog oružja s nepredvidivim rezultatima. Stručnjaci se slažu da je to vjerojatno potencijalna opasnost broj 1 molekularne nanotehnologije.

UTJECAJ NA OKOLIŠ I EGZISTENCIJALNE OPASNOSTI –
Korištenje nanotvornica za izradu bezbrojnih jeftinih, trajnih proizvoda moglo bi dovesti do ‘razmišljanja za jednokratnu upotrebu’ gdje se proizvodi masovno stvaraju i odbacuju u izobilju, što je preveliko za potrebe recikliranja i okoliša.

Siromašne nacije mogu koristiti biomasu (drveće bogato ugljikom) kao gorivo za nanotvornice, što dovodi do povećanog krčenja šuma.
Eksperimentiranje u nanoaugmentaciji biljaka i životinja (na primjer, kako bi se učinilo većim, manjim, bržim, jačim itd.) lako bi moglo dovesti do nepovratnih posljedica u divljini („zelena žljeb“ protiv „siva gnjeca“) koje bi mogle ugroziti postojeće biljke i životinje, utječu na lanac ishrane i predstavljaju nepredviđene prijetnje ljudskom životu. Ovo je glavna briga.
Ecophage („sivi goo“), iako samo daleka mogućnost zbog složenosti dizajna samoreplicirajućih nanorobota (replibota) sposobnih za zadatak – i toplinskog potpisa koji bi proces pokrenuo i koji bi upozorio nadzorne sustave – ostaje barem spomenuti po tome što nije nemoguće.

EKONOMSKI UTJECAJ –
Još jedna velika zabrinutost među potencijalnim opasnostima molekularne nanotehnologije je to što mnogi predviđaju da će MNT stići iznenada i punom snagom. Iznenadna pojava nanotvornica koje proizvode čiste, jeftine, trajne proizvode negativno bi utjecala na većinu sektora na tržištu rada. Kvalificirana radna snaga, tvornički radnici i mnoge linije distribucije više ne bi bili potrebni jer su se korporacije prebacile na nanotehnologiju ili prestale. Dionice bi bile kritično pogođene, a vjerojatnost gospodarskih potresa bila bi visoka.
OPASNOSTI PROPISA –
Iako MNT ima potencijal biti veliki ekvilajzer, čineći proizvode, lijekove i pitku vodu dostupnim cijelom svijetu, njegova bi sveprisutnost ovisila o tome kako ga regulira, tko i u koju svrhu. Mnoge će korporacije vjerojatno biti motivirane potencijalnom neočekivanom dobiti. Oni mogu zakonski zaštititi tada precijenjenu nanotehnologiju, stavljajući njezine prednosti izvan dosega onima kojima je najpotrebnija, a pritom ne proslijeđujući uštede široj javnosti.

Druga fronta regulacije također uokviruju potencijalne opasnosti molekularne nanotehnologije. Ako je razvoj previše restriktivan, stvara se niz problema (uključujući nenamjerno poticanje potpuno nereguliranog crnog tržišta); a ako su ograničenja prelaba, stvara se još jedan niz problema (uključujući moguću štetu za okoliš i povećani rizik za javnost).
Sveprisutni NADZOR –
Opet jedna od prednosti MNT-a postaje izvor potencijalne opasnosti. Minijaturizacija računalne tehnologije omogućit će neviđeno tajno praćenje pojedinaca. Špijuni bi se mogli udahnuti a da nisu ni svjesni. Povećana moć računala omogućila bi vladi da vodi evidenciju nadzora u stvarnom vremenu o svakom građaninu u naciji, bez obzira na broj stanovnika. Potreba za reguliranjem korištenja kućnih nanotvornica mogla bi biti isprika za takvu invaziju na privatnost.
UMJETNA INTELIGENCIJA (AI) I ROBOTIKA –
Jedna od najkontroverznijih opasnosti molekularne nanotehnologije je da će otvoriti vrata računalima koja misle brže od ljudskog mozga, dajući strojevima superiornu prednost. Kako se robotika i umjetna inteligencija kombiniraju kako bi oslobodili ljude od obavljanja zadataka koje strojevi mogu obavljati bolje, brže i jeftinije, neki vjeruju da možda utiremo put vlastitom uništenju. Hoće li nacije potajno stvoriti vojske supervojnika poboljšanih umjetnom inteligencijom, nano-pojačanih (mislim bioničkih) supervojnika za borbu u ratovima? Hoće li se političari odlučiti za poboljšanja umjetne inteligencije? Nano-povećavanje? Kome će to biti dostupno i jesmo li mi kao utrka usmjereni prema potpunoj ovisnosti o strojevima u mjeri u kojoj to postane dio naše biologije? Hoće li biti jednakosti ili će se stvoriti nova klasna podjela, slična onoj prikazanoj u Gattici? Ako ne prihvatimo poboljšanje umjetne inteligencije i nano-augmentaciju, hoće li inteligentni strojevi na kraju odlučiti da smo nepotrebni?
Odjednom više nismo u Kansasu.
Ove predložene potencijalne opasnosti predstavljaju skup značajnih prepreka koje treba prevladati u fazama prije svitanja ove vrlo moćne tehnologije, ali jedno je jasno: mačku se ne može vratiti u torbu. Kada bi odgovorne nacije prestale s razvojem MNT-a, to ne bi spriječilo druge nacije da ga razviju. Stručnjaci vjeruju da je najbolji način djelovanja da odgovorne nacije budu ispred krivulje, ne samo da uspostave razborit tijek razvoja i međunarodnih smjernica, već da predvide i razviju zaštitne mjere za budućnost koja bi mogla zahtijevati velika rješenja za mikroskopske probleme s globalnim ili čak egzistencijalne posljedice.
Bilo da ste zabrinuti zbog potencijalnih zamki ove nove ere ili zbog mnogih obećanja, sljedećih nekoliko desetljeća sigurno će biti zanimljivo.