Makroekonomija se, između ostalog, bavi velikim aktivnostima kao što su zapošljavanje, agregatna ponuda i potražnja te produktivnost zaposlenika. Bruto domaći proizvod (BDP) je metrika koja definira tržišnu vrijednost za svu robu koju proizvede neka zemlja. Prednosti BDP-a su mnoge, a neke od važnijih su način definiranja poslovnog ciklusa, sposobnost razumijevanja promjena u gospodarstvu zemlje i mjerenje konkurentnosti u globalnom okruženju. Ne slažu se svi ekonomisti s korištenjem BDP-a kao glavnog ekonomskog mjernog alata. Jasno razumijevanje prednosti i potencijalnih nedostataka pomaže čovjeku najbolje iskoristiti BDP.
Poslovni ciklus pomaže ekonomistima razumjeti raste li gospodarstvo, smanjuje se ili ostaje stabilno. BDP je alat koji najčešće predstavlja agregatni rast i kontrakciju u gospodarstvu. Klasično definirano, dva uzastopna povećanja BDP-a predstavljaju gospodarski rast, dok dva uzastopna kvartala pada BDP-a ukazuju na kontrakciju. Ovdje su prednosti BDP-a jasne. Bez opće metrike za definiranje rasta i kontrakcije, ekonomisti ne bi mogli definirati razlike između njih.
BDP se sastoji od tri velike skupine: potrošačka potrošnja, ulaganja poduzeća i državna potrošnja ili CIG. S vremenom, zemlja može doživjeti donekle stabilne postotke CIG-a u svom ukupnom BDP-u. Do pomaka dolazi, međutim, kada se postoci međusobno mijenjaju. Na primjer, potrošnja potrošača može pasti, ali se državna potrošnja povećava u nadi da gospodarstvo neće ući u razdoblje kontrakcije. Ekonomisti ovdje vide prednosti BDP-a jer se može pojaviti trend u kojem ekonomisti mogu pratiti kretanja u ukupnim promjenama BDP-a.
Natjecanje među nacijama nastavlja rasti u trenutnom globalnom gospodarskom okruženju. Može biti teško utvrditi koje su zemlje ekonomski dobro, a koje ne u određenim trenucima. Prednosti BDP-a uključuju mogućnost ekonomista da uspoređuju brojke jedne zemlje s drugom. Osim toga, postoci CIG-a također omogućuju konkurentno mjerenje. U svakom slučaju, ekonomisti imaju alate potrebne kroz brojke BDP-a za procjenu snage nacija i globalnog gospodarstva.
Kao i svaki mjerni alat, BDP nije bez nedostataka. Moguće je da država manipulira svojim brojkama. Na primjer, država može dati procjene BDP-a koje nadmašuju stvarni BDP. Ekonomisti tada moraju potrošiti više vremena da otkriju stvarne brojke za određeno vremensko razdoblje. Manipulacija se također događa kada država pokušava prebrojati stavke u BDP-u koje ne bi smjele biti ili nepravilno udvostruči stavke.