Prednosti korištenja kompjuterizirane tomografije (CT) za bubrežne kamence su brojne. CT skeniranje je relativno brzo, vrlo je precizno i može locirati bubrežne kamence koje je teško otkriti i samo jednu osminu inča (3 mm). CT skeniranje za bubrežne kamence također može smanjiti potrebu za zasebnim krvnim pretragama kako bi se pomoglo u dijagnozi bubrežnih kamenaca, tako da može ubrzati dijagnozu i liječenje.
CT skeniranje je vrsta medicinskog testa koji koristi X-zrake za proučavanje unutarnjih struktura i organa tijela. Spiralni CT je dijagnostički test izbora kada je CT skeniranje potrebno za bubrežne kamence. Ova vrsta skeniranja okružuje tijelo kako bi se dobio potpuni pregled bubrega i okolnih organa.
Liječnici se oslanjaju na spiralni CT skeniranje za bubrežne kamence zbog njegovog visokog stupnja točnosti. Ova skeniranja mogu otkriti neuhvatljivo kamenje pomoću slika tankih presjeka, snimljenih iz različitih kutova. Ove slike mogu pomoći u određivanju veličine, položaja i vrste kamena, te na taj način pomažu u dijagnozi i liječenju.
Korištenje spiralnog CT skeniranja za bubrežne kamence ima dodatne prednosti, uključujući eliminaciju upotrebe kontrastnog materijala za dobivanje slika u tijelu. Kontrastni materijal je boja koja je neophodna kada se koristi u kombinaciji s nekim CT skeniranjima za poboljšanje slika. Ponekad kontrastna boja može izazvati alergijsku reakciju kod nekih osoba.
Kamenci koji se formiraju u bubrezima počinju kao mali kristali, nastali od mineralnih naslaga. Mali kamenci uglavnom se izlučuju tijekom mokrenja, ali veći se mogu zaglaviti, uzrokujući bol i smanjen protok mokraće. Ovi veći kamenci mogu ostati zarobljeni u mokraćovodima, cijevima koje prenose mokraću od bubrega do mokraćnog mjehura. Osim boli i opstrukcije urina, kamenci mogu uzrokovati infekcije mokraćnog sustava i oštećenje bubrega. Korištenje CT skeniranja za bubrežne kamence također može pomoći da se utvrdi gdje postoji bilo kakva oštećenja organa mokraćnog sustava.
Čimbenici rizika za bubrežne kamence uključuju dehidraciju, visoke doze vitamina C i D i određene prehrambene sklonosti. Preporuča se da pojedinci piju najmanje osam čaša vode od 8 litre dnevno i konzumiraju samo preporučene dnevne doze vitamina C i D. Osim toga, zdravstveni stručnjaci također upozoravaju da dijeta bogata proteinima, natrijem i oksalatom- bogata hrana povećava rizik od bubrežnih kamenaca. Oksalat je spoj koji se nalazi u raznim namirnicama i pićima, uključujući kavu, pšenične mekinje, čokoladu i tamnozeleno povrće poput špinata. Dodatni čimbenici rizika uključuju debljanje, određene lijekove, obiteljsku anamnezu, česte infekcije mokraćnog sustava i razne bolesti.