Jedna od glavnih prednosti Linux® operativnog sustava je mogućnost legalnog dobivanja besplatno čak i za komercijalnu upotrebu. Često ga biraju ljudi koji radije koriste manje popularan softver jer je rijetko na meti zlonamjernih programa ili zlonamjernog softvera, kao što su virus, crv, poštanska bomba, špijunski softver, adware i trojanski konji. Ostale prednosti koje se općenito smatraju važnima uključuju svestranost, snagu, slobodu, stabilnost i paket softvera koji nudi Linux®. Linux® također zahtijeva manje resursa od Microsoft Windowsa, često dopuštajući njegovu implementaciju na naslijeđeni hardver.
Operativni sustav Linux® ima doslovno stotine verzija poznatih kao distribucije, koje se također nazivaju distribucijama ili okusima. Ovu činjenicu treba uzeti u obzir pri odabiru jednog od njih za osobno ili poslovno računanje, jer ono što je prednost u jednoj distribuciji možda neće biti u drugoj. Na primjer, Tiny Core Linux® ima veličinu datoteke od samo oko 10 megabajta, što ga čini jednom od najmanjih distribucija na svijetu. Ima prednost što radi na naslijeđenom osobnom računalu (PC) čak i bez tvrdog diska i nudi potpunu prilagodbu budući da je goli sustav. Međutim, strma krivulja učenja za početnike u operacijskom sustavu Linux® može se smatrati nedostatkom.
Vrlo je važno razumjeti da svaka od brojnih distribucija Linuxa® uvelike varira i da ta odstupanja određuje njegove prednosti i nedostatke. Svi su oni manje podložni zlonamjernom softveru, koriste manje resursa, dolaze sa softverom u paketu, nude slobodu od restriktivnih korisničkih licenci i vrlo su stabilni, posebno poslužiteljska izdanja. Na primjer, operativni sustav Fedora Linux® dolazi u paketu s mnoštvom softverskih programa. Snažan softver kompatibilan s Microsoft Word®-om za obradu teksta, proračunske tablice, upravljanje bazama podataka, prezentacije i upravljanje projektima samo su neki od programa koji bi mogli biti u paketu. Korisnici računala trebali bi shvatiti da unutar svake distribucije također postoje verzije koje predstavljaju promjene i poboljšanja sa svakim novim izdanjem; na primjer, Fedora 6 se razlikuje od Fedore 10.
Softver koji je u paketu u jednoj verziji možda se neće pojaviti u drugoj; međutim, korisnici Linuxa imaju prednost izbora između doslovno tisuća programa iz spremišta. Ostale popularne distribucije uključuju Ubuntu, OpenSuse, Debian i Puppy. Osim uredskog paketa, dolaze s klijentima e-pošte, softverom za snimanje kompaktnog diska (CD) ili digitalnog svestranog diska (DVD), razmjenom trenutnih poruka (IM), glasovnim putem Internet protokola (VoIP), uređivačima teksta i još mnogo toga. Operativni sustav Linux® također je poznat po svestranosti i slobodi koju nudi većina distribucija. To je operativni sustav otvorenog koda koji se obično ne temelji samo na Linux® kernelu već i na onome što je poznato kao “GNU/Linux”.
Uspješna izrada većine distribucija obično je uključivala korištenje Linux® kernela zajedno s kodom iz GNU projekta. Zbog toga se kaže da su mnoge distribucije operacijskog sustava Linux® “temeljene na GNU/Linuxu”. Oba ova skupa koda su besplatni softver ili softver otvorenog koda, što ne znači nužno besplatan. Neke su distribucije 100 posto otvorenog koda i mogu se legalno besplatno preuzeti i implementirati na onoliko strojeva koliko korisnik želi.
Ostale distribucije operacijskog sustava Linux® temelje se na naknadi jer sloboda softvera otvorenog koda uključuje slobodu naplate. Svestranost i sloboda ovog sustava leže u činjenici da je otvorenog koda. To znači da svatko sa znanjem programiranja može legalno vidjeti i modificirati kod, čak do stvaranja druge distribucije koju programer može ponuditi besplatno ili uz naknadu. Mogućnost pregleda koda ima važnu prednost u odnosu na Microsoft Windows® zatvorenog izvornog koda jer administratori ne moraju čekati na izdavanje zakrpa vlasničkog softvera kako bi osigurali sustav. Konačno, softver se može instalirati i deinstalirati bez ponovnog pokretanja sustava.