Dokazi o zdravstvenim prednostima aspirina porasli su tijekom posljednjih nekoliko godina. Medicinski istraživači su svakodnevno reklamirali aspirin, ili acetilsalicilnu kiselinu, kao jeftin i vrlo učinkovit način za smanjenje stope moždanog udara, srčanog udara, raka debelog crijeva, raka prostate, pa čak i Alzheimerove bolesti. Mnogi pozitivni učinci aspirina proizlaze iz njegovih protuupalnih svojstava i svojstava razrjeđivanja krvi. Iako se čini da svakodnevna uporaba aspirina pruža niz zdravstvenih prednosti, također može biti povezana s ozbiljnim nuspojavama, poput gastrointestinalnog krvarenja. Iz tog razloga, pacijenti ne bi smjeli svakodnevno uzimati aspirin, osim ako koristi znatno nadmašuju potencijalne rizike.
Aspirin smanjuje upalu, sprječava zgrušavanje krvi, snižava temperaturu i ublažava bol. Kroz svoju acetilnu skupinu, aspirin se veže na enzim, ciklooksigenazu, čime blokira proizvodnju prostaglandina i tromboksana. Prostaglandini sužavaju krvne žile, potiču stvaranje krvnih ugrušaka, povećavaju osjetljivost živaca na bol i uzrokuju groznicu i upalu u tijelu. Tromboksani povećavaju krvni tlak, potiču krvne ugruške i sužavaju krvne žile. Blokirajući proizvodnju ovih kemikalija sličnih hormonima, svakodnevni aspirin otvara krvne žile, snižava krvni tlak i sprječava zgrušavanje krvi, preokrećući fiziološka stanja koja doprinose srčanom i moždanom udaru.
Znanstvenici su proučavali može li svakodnevna uporaba aspirina inhibirati rast nekih oblika raka. Istraživači su otkrili da su pacijenti s rakom debelog crijeva koji su svakodnevno uzimali aspirin imali veće stope preživljavanja od onih koji nisu. Drugi istraživači su otkrili da je stopa smrtnosti od raznih karcinoma značajno smanjena kod svakodnevnih korisnika aspirina.
Kliničke studije podupiru primjenu aspirina za prevenciju Alzheimerove bolesti. U onih pacijenata koji svakodnevno uzimaju aspirin, došlo je do 40 posto smanjenja incidencije Alzheimerove bolesti u odnosu na opću populaciju. Znanstvenici ne znaju zašto aspirin ima ovaj prividni zaštitni učinak, ali je vjerojatno povezan s poboljšanjem krvotoka mozga zbog smanjenog razvoja ugrušaka i šire proširenih krvnih žila povezanih s svakodnevnom upotrebom aspirina. U starijih osoba, međutim, moguće smanjenje rizika za Alzheimerovu bolest zbog redovite primjene aspirina mora se odvagnuti u odnosu na povećane rizike od intrakranijskih krvarenja i hemoragičnog moždanog udara povezane s dnevnim aspirinom.