Koje su različite alergijske reakcije na antibiotike?

Iako su antibiotici dizajnirani da pomognu u liječenju infekcija ubijanjem bakterija, neki ljudi mogu imati alergijske reakcije na njih koje ih sprječavaju da uzimaju lijek. Alergijske reakcije na antibiotike mogu biti blage ili vrlo teške i opasne po život. Neki ljudi mogu doživjeti osip ili koprivnjaču, dok drugi mogu doživjeti anafilatički šok.
Alergije na antibiotike mogu se pojaviti odmah nakon što osoba uzme lijek ili unutar jednog dana. U nekim slučajevima, reakcija se javlja kasno i traje do tri dana. Ljudi koji su bili izloženi antibioticima u maternici mogu imati veću vjerojatnost da će patiti od alergijske reakcije, kao i ljudi koji su inače bili izloženi antibioticima kada nisu trebali. Mlade osobe su pod većim rizikom od alergijskih reakcija na antibiotike nego starije osobe ili djeca.

Osip ili koprivnjača česte su alergijske reakcije na antibiotike. Osip može biti skupina crvenih ili bijelih kvržica koje se pojavljuju na bilo kojem dijelu tijela ili ravni osip koji izgleda kao crvena čipka. Koprivnjača izgleda kao bradavica te se pojavljuje i nestaje po cijelom tijelu. Koprivnice su obično crvene, ali mogu biti bijele i često svrbe.

Ako osoba dobije osip nakon uzimanja antibiotika, to ne znači uvijek da pati od alergijske reakcije. U nekim slučajevima, osip može biti dio bolesti ili jednostavno može biti nuspojava lijeka. Ako je uzrokovano alergijom, uzimanje antihistaminika bi trebalo pomoći da izblijedi. Dok osip ne nestane, osoba treba prestati uzimati antibiotik.

Neke alergijske reakcije na antibiotike su opasne po život i zahtijevaju hitnu pomoć liječnika. Iako neki ljudi mogu imati blago piskanje nakon uzimanja antibiotika, drugi će doživjeti oticanje grla koje ograničava disanje. Drugi znak teške reakcije, odnosno anafilaksije, je pad krvnog tlaka.

Može se napraviti nekoliko testova kako bi se potvrdilo da li netko stvarno pati od alergijske reakcije ili samo doživljava nuspojavu lijeka. Kožni test će utvrditi da li tijelo osobe reagira na određena antitijela. Radioalergosorbentni test ili RAST test miješa se uzorak krvi s alergenom kako bi se vidjelo proizvodi li tijelo IgE antitijelo. Razlikovanje nuspojave na antibiotik i stvarne alergijske reakcije ključno je za pravilno liječenje. Nuspojave će obično nestati s upotrebom, dok alergijske reakcije mogu biti smrtonosne.