Različite metode za mjerenje zadovoljstva poslom uključuju korištenje anketa, intervjuiranje zaposlenika i praćenje ciljeva učinka. Određivanje metode za korištenje ovisi o razini složenosti ili temeljnim problemima za koje tvrtka smatra da bi mogli uzrokovati nezadovoljstvo. Ako sumnja da zaposlenici nemaju povjerenja u svoje menadžere, na primjer, anonimna anketa može biti korisnija od toga da uprava provodi osobne razgovore. U situacijama u kojima tvrtka smatra da je temeljni problem složen, tada bi intervjui mogli biti prikladniji za razumijevanje punog opsega problema.
Ankete su uobičajena metoda mjerenja zadovoljstva poslom. Anketa može procijeniti zadovoljstvo u područjima plaće, napredovanja, nadzora, zadataka i suradnika. Iako su standardne ankete dostupne za tvrtke, prilagođena anketa koja je prilagođena vlastitim potrebama i industriji može biti učinkovitija. Obično se preferiraju ankete s većinom pitanja u formatu s višestrukim odgovorima kako bi se odgovori mogli lakše uspoređivati i analizirati. Zaposlenici kojima je dopušteno ostati anonimni vjerojatnije će biti otvoreniji i iskreniji u svojim odgovorima jer neće osjećati pritisak ili strah od posljedica.
Intervjuiranje zaposlenika kao metoda mjerenja zadovoljstva poslom uglavnom je korisno u organizacijama koje imaju pozitivne odnose sa zaposlenicima i vjeruju da je problem previše sofisticiran da bi se mogao razumjeti anketom. Međutim, ako zaposlenici ne vjeruju organizaciji ili ispitivaču, odgovori možda neće biti posve iskreni. Tvrtke s niskim zadovoljstvom poslom ili zaposlenici koji se boje biti otpušteni mogu otkriti da zaposlenici nerado razgovaraju o situaciji jer se mogu bojati da bi to moglo negativno utjecati na njih u budućnosti. Postavljena pitanja trebaju biti standardizirana kako bi se mogli usporediti različiti odgovori zaposlenika, kao i odgovori istih zaposlenika tijekom vremena.
Praćenje ciljeva uspješnosti metoda je mjerenja zadovoljstva poslom koja zahtijeva da tvrtka bude aktivan promatrač. Ovom metodom menadžment prati zadovoljstvo zaposlenika koristeći standardne kriterije, kao što su postizanje bonusa, sudjelovanje u izbornim programima i učinak u postizanju ciljeva. Ova metoda daje neizravne podatke o razinama zadovoljstva poslom. Iako može označiti menadžment da postoji problem sa zadovoljstvom poslom, kombiniranje toga s anketom ili intervjuom može tvrtki pružiti jaču analizu uzroka niske razine zadovoljstva poslom.
Poduzeća s visokom razinom zadovoljstva poslom imaju tendenciju da iskuse niže okretanje zaposlenika, veću produktivnost i niže ukupne troškove. Koja god metoda ili metode korištene za mjerenje zadovoljstva poslom, tvrtka bi trebala prikupljati kvalitativne i kvantitativne podatke. Time se podaci stavljaju u format koji je lakši za analizu i usporedbu. Na primjer, prilikom intervjuiranja zaposlenika, anketar bi mogao umiješati jednostavna pitanja koja rezultiraju odgovorima “da” ili “ne” ili ocjenama na ljestvici od jedan do pet.