Kritičko mišljenje je važna vještina u svim područjima psihologije, uključujući istraživanje, terapiju i obrazovanje. Mnogi različiti aspekti psihologije su ili izgledaju subjektivni, pa je kritičko razmišljanje u psihologiji neophodno kako bi se razlikovala loša logika od neizbježne neizvjesnosti. Kritičko mišljenje u psihologiji daje mogućnost učinkovite analize psiholoških istraživačkih radova, predstavljanja logički rigoroznog rada i uspostavljanja važnih, ali nejasnih terapijskih veza.
Analiza argumenata važan je dio stručnog istraživanja u psihologiji, kao iu drugim znanstvenim područjima. Znanstveni radovi obično objašnjavaju eksperimente i njihove rezultate te pokušavaju izvući zaključke iz tih rezultata. Kritičko razmišljanje u psihologiji je važno, jer psiholozi moraju biti sposobni sami procijeniti jesu li zaključci valjani ili ne. To uključuje kritičko ispitivanje eksperimentalnih metoda i rezultata kao i zaključaka koji se iz njih izvlače. Neprimjena kritičkog mišljenja u psihologiji može dovesti istraživača, terapeuta ili pedagoga da slijepo prihvati pogrešne rezultate.
Također je važno da psiholozi primjenjuju kritičko mišljenje u psihologiji na vlastite eksperimentalne i terapijske napore. Istraživač mora biti sposoban kritički ispitati svoj eksperiment kako bi identificirao nedostatke ili nekontrolirane varijable. Također mora ispitati sve zaključke izvučene iz njegovih eksperimenata i osigurati da logično slijede iz rezultata. Kada to ne čine, treba ih izmijeniti ili eksplicitno zabilježiti napravljene pretpostavke.
Terapijski psiholozi koriste kritičko mišljenje u psihologiji kako bi uočili i razumjeli nedosljednosti ili trendove u ponašanju i govoru pacijenata. Pacijenti obično ne razumiju dobro svoje psihološke probleme i očita rješenja nisu često najbolja rješenja. Često je potrebna kritička analiza ponašanja, govora, psihološki testovi, pa čak i neki fiziološki čimbenici da bi terapeut odredio najbolji mogući tretman.
Očekuje se da čak i ljudi koji traže psihološku terapiju vježbaju određenu razinu kritičkog razmišljanja u psihologiji kada je to moguće. U mnogim slučajevima, jednostavno razumijevanje problema u nečijem životu najvažniji je korak prema postizanju psihičkog zdravlja. Ovo razumijevanje se ne može postići bez kritičkog ispitivanja vlastitog načina života, ponašanja i životne povijesti. Pacijent se također može pozvati da primijeni kritičko mišljenje na prosudbe i zaključke terapeuta. Unatoč svojoj obučenosti, psihoterapeuti nisu uvijek ispravni, a njihove zaključke treba kritički ispitati.
Od psihijatara se također očekuje da prakticiraju kritičko mišljenje, iako često drugačije. Često moraju donositi odluke o odgovarajućim lijekovima za prepisivanje za liječenje psihičkih problema. Kritičko razmišljanje u psihologiji je neophodno kako bi se propisale točne količine pravih lijekova i po potrebi prilagodilo liječenje na temelju prethodnih rezultata.