Tradicionalno, indeks potrošačkih cijena (CPI) koristi se za ilustraciju cijena koje se potrošačima naplaćuju za robu i usluge. Gledajući povijesne podatke o CPI-u, postaje sve jasnije jesu li te cijene u trendu više ili niže. Općenito, informacije su dostupne javnosti i njima se može manipulirati ili koristiti za usporedbu tekućih troškova s cijenama koje su naplaćivane u prošlosti. Podaci o CPI-u također predstavljaju je li inflacija prisutna u regionalnom gospodarstvu, a financijski stručnjaci mogu koristiti informacije za procjenu kada su formalni poslovni ciklusi započeli i završili.
Povijesni CPI podaci korisni su za određivanje načina na koji su se stope inflacije, koje predstavljaju kupovnu moć regionalne valute, kretale tijekom određenog vremenskog razdoblja. Ako stručnjak ili bilo koji pojedinac nastoji razumjeti način na koji je inflacija porasla ili pala u prošlosti, on ili ona mogu se pozvati na tablice koje ilustriraju podatke o potrošačkim cijenama iz prošlosti kako bi razumjeli regionalno ili međunarodno gospodarstvo. Pritom osoba može naučiti neke trendove ili obrasce koji bi mogli biti skloni ponavljanju; što bi nekoga moglo dovesti do donošenja financijskih, životnih ili investicijskih odluka.
U pregledu promjene trenutne stope potrošačkih cijena u odnosu na povijesni CPI, osoba može saznati plaćaju li potrošači u prosjeku više ili manje za robu i usluge. Na temelju tih informacija on ili ona može procijeniti troškove života i može odlučiti preseliti se. Pritom pojedinac koristi povijesni CPI za donošenje odluka o tome gdje će boraviti.
Ekonomisti mogu koristiti povijesne podatke o CPI-u u razne svrhe. Mogu ga koristiti za donošenje zaključaka i učvršćivanje prethodnih procjena o stanju gospodarstva. Na primjer, ekonomski podaci koje objavljuju savezne agencije često se temelje na preliminarnim informacijama. Često se ti rezultati revidiraju kada poslovni ciklusi postanu očigledniji i jasniji. Ekonomisti bi se mogli obratiti revidiranim informacijama o potrošačkim cijenama kako bi službenije odredili vrijeme različitih poslovnih ciklusa, kao što su ekonomske recesije ili ekspanzije.
Državni kreatori politike mogu koristiti povijesne podatke o CPI-u kako bi procijenili funkcionira li ekonomska politika ili ne. Na primjer, kreatori monetarne politike mogu prilagoditi određene kamatne stope u pokušaju da spriječe usporavanje gospodarstva do dramatičnog ili prebrzog rasta. Ako prošli CPI ukazuje da je gospodarstvo, zapravo, signalizira ekstremne karakteristike, državni dužnosnici mogli bi pozvati na promjene u načinu na koji kreatori monetarne politike reagiraju.