Iako krpelji imaju potencijal širenja niza štetnih bolesti na ljudsku populaciju, slina krpelja mogla bi biti ključ za liječenje nekoliko bolesti opasnih po život. Znanstvena istraživanja s početka 21. stoljeća počinju davati naznake da bi određeni protein u pljuvački krpelja, nazvan rEV576, mogao smanjiti napredak teške degenerativne bolesti zvane miastenija gravis. Druge studije su otkrile antikancerogena svojstva u proteinu sline južnoameričkog krpelja, a možda čak i potencijalnom cjepivu za lajmsku bolest za koju se zna da krpelji prenose na ljude ili druge životinje.
Članak iz 2009. u časopisu Annals of Neurology opisuje studiju istraživača sa Sveučilišta Saint Louis koja je pokazala da je slina krpelja takozvani inhibitor komplementa. Poznato je da te tvari poboljšavaju odgovor neuromišićnih živčanih receptora u tijelu, koji su otežani kod pacijenata s mijastenijom gravis — poremećajem koji uzrokuje slabost mišića, slab vid i otežano disanje. Znanstvenici se nadaju da će razviti lijek, nazvan EN101antisense, koji djeluje na poništavanje učinaka ovog poremećaja, koji pogađa oko 500 od svakih 1,000,000 ljudi.
Slina krpelja određene južnoameričke vrste, Amblyomma cajennense, također je dokazano da ostavlja vitalno tkivo na miru dok ubija kancerogene stanice. Prema studiji iz 2009. koju su proveli istraživači s brazilskog Instituto Butantan, protein izoliran iz sline, poznat kao Factor X active, odgovoran je za potpuno iskorjenjivanje tumora kod laboratorijskih štakora unutar 42 dana. Međutim, kao i kod istraživanja miastenije gravis, moglo bi potrajati više godina da se razvije lijek pogodan za ispitivanja na ljudima.
Nije poznato da su krpelji rodonačelnici dobrog ljudskog zdravlja. Osim lajmske bolesti od jelenskih krpelja, poznato je da se mnoge druge bolesti prenose pljuvačkom krpelja, uključujući pjegavu groznicu Rocky Mountaina, tularemiju, erlihiozu, babeziozu i oblik encefalitisa. Više nego samo ljudi su osjetljivi, jer babejoza goveda, ili teksaška groznica, može gotovo iskorijeniti stado za nekoliko tjedana.
Iako je mnogim bolestima koje se šire pljuvačkom krpelja potrebno samo oko sat vremena da se prenesu ugrizom, drugima poput lajmske bolesti potrebno je cijeli dan da pređu od kukca do novog domaćina. Ovaj čimbenik nekim znanstvenicima daje nadu da mogu izolirati otprilike 400 proteina u slini krpelja i pronaći način za stvaranje cjepiva koje će spriječiti ljude od zaraze lajmskom bolešću. Istraživanje ovog aspekta imunologije počelo je 1994. godine.