U grlu ili ždrijelu u bilo kojem trenutku se nalaze razne bakterije. Provedeno je nekoliko studija kako bi se identificirala normalna flora grla, bakterije koje su prisutne kod većine zdravih ljudi. Neke od bakterija koje žive u grlu sposobne su uzrokovati bolest ako je domaćin pod stresom, dok druge imaju neutralnu ili čak korisnu ulogu u zdravlju domaćina. Kako bi saznali više o svojim specifičnim bakterijama u grlu, ljudi mogu imati bakterijsku kulturu u kojoj se uzima bris grla i kultiviraju kako bi vidjeli što raste.
U svakom trenutku, bakterije iz rodova Mycoplasma, Mycobacteria, Neisseria, Streptococcus, Corynebacteria, Lactobacillus i Proteus mogu se naći u grlu mnogih ljudi. Česte su i bakterije iz razreda Spirochaetes i Actinomycetes, kao i organizmi Haemophilus influenze i Pesudomonas aeruginosa. Normalna ravnoteža bakterija doprinosi radu probavnog sustava, a također djeluje i na odbijanje loših bakterija koje bi mogle napasti grlo.
Čitatelji mogu prepoznati nazive nekih normalnih flora grla. Streptococcus je bakterijski rod povezan sa streptokoknim grlom, infekcijom grla uzrokovanom kolonizacijom bakterijom Streptococcus grupe A. Neisseria, još jedan stanovnik grla, može uzrokovati meningitis u obliku infekcije Neisseria meningitidis, a za difteriju je odgovorna Corynebacterium diphtheriae. Imati ove organizme u grlu ne znači nužno da će se netko razboljeti, osim ako domaćin ne doživi stres ili loše zdravlje koji otvaraju otvor za bakterije.
Većina grlobolja i infekcija grla zapravo nisu uzrokovane bakterijama, već virusima ili gljivicama, u slučaju drozda, što je infekcija uzrokovana kolonizacijom gljivicom Candida albicans. Kada ravnoteža bakterija izmakne kontroli i jedna vrsta počne prebrzo rasti, ljudi mogu osjetiti upalu grla i niz drugih simptoma. Može se napraviti kultura grla da se vidi koji je organizam odgovoran, a mogu se prepisati antibiotici kako bi se uspostavila normalna ravnoteža.
Studije o dugotrajnoj upotrebi antibiotika pokazale su da ljudi mogu poremetiti bakterije u ustima i grlu ako uzimaju antibiotike dulje vrijeme. To, zauzvrat, može učiniti ljude osjetljivima na stvari poput gljivičnih infekcija, jer je eliminirana bakterijska konkurencija za resurse. To je jedan od razloga zašto medicinski djelatnici nastoje biti oprezni pri propisivanju antibiotika i osigurati da pacijenti koriste antibiotike kako je propisano kako bi izbjegli dugotrajne zdravstvene probleme.