Vjeruje se da su bolesti stila života donekle ukorijenjene u životnom standardu pojedinca ili društva. Ova stanja obično se javljaju u većem broju u razvijenim zemljama s dugovječnim građanima, pa se stoga mogu podijeliti na bolesti civilizacije ili bolesti dugovječnosti. Bolesti koje se više oslanjaju na društvene utjecaje uključuju dijabetes i pretilost, dok one koje se češće javljaju u dobi pojedinca uključuju rak, moždani udar i Alzheimerovu bolest. Na neka stanja, poput bolesti srca, može utjecati i industrijalizirani život i napredna dob.
Budući da industrijalizirane regije obično imaju manje zdravu prehranu s više masti, konzumacija hrane pokreće mnoge bolesti civilizacije. Pretilost je jedan očiti primjer, a teže osobe su također osjetljive na niz progresivnih zdravstvenih problema kao što su dijabetes i bolesti srca. Prehrana bogata kolesterolom u razvijenim regijama također doprinosi većoj stopi srčanih bolesti i moždanog udara. Neka znanstvena istraživanja sugeriraju da prehrana također može igrati ulogu u razvoju raka. Od početka 20. stoljeća do 21. stoljeća, kako je životni standard rastao i prehrana degradirala u brojnim regijama, bolesti srca i rak postali su vodeći uzroci smrti u mnogim od ovih regija.
Razlike u okolišu u razvijenim zemljama također mogu olakšati bolesti načina života, posebice civilizacijske bolesti. Na primjer, uspon industrije rezultira naknadnim porastom onečišćenja i štetnih tvari u zraku. Zauzvrat se povećavaju i respiratorne bolesti poput astme. Osim toga, povećanje ukupnog tempa modernog industrijaliziranog života stvara veću razinu stresa. Možda ne slučajno, psihički poremećaji kao što je depresija porasli su u tandemu s ovim kulturnim pomakom.
Dok je tehnološki i medicinski napredak iskorijenio mnoge zarazne bolesti i time poboljšao prosječni životni vijek u mnogim dijelovima svijeta, starenje stanovništva stvorilo je nedoumicu. Starije osobe sklonije su degenerativnim bolestima koje im oduzimaju optimalnu tjelesnu i mentalnu kondiciju – one su poznate kao bolesti dugovječnosti. Sve, od kostiju do imunološkog sustava, slabi kako starenje nastavlja, ostavljajući starije građane ranjivim na višak stanja: slomljene kosti, mišićna atrofija, rak, te bolesti jetre i srca. Slabljenje puteva u mozgu također stvara okruženje za smanjenu intelektualnu svijest, što dokazuje Alzheimerova bolest.
Bolesti načina života obično su kronične i dugotrajne prirode. Oni negativno utječu na zdravstveni sustav i stope smrtnosti u regiji. Pozitivno je to što se zbog njihove prirode mnogi slučajevi bolesti stila života mogu spriječiti. Promjene u prehrani i okolišu mogu eliminirati značajne čimbenike rizika u tim stanjima, iako i drugi čimbenici poput genetike mogu biti utjecajni. Povećana edukacija i svijest je možda najvažnije oružje u borbi protiv bolesti načina života.