Postoje tisuće i tisuće vrsta cvijeća, a ljudi uzgajaju različite vrste cvijeća u vrtovima diljem svijeta. Cvijet je reprodukcijska struktura, i iako mnogi cvjetovi dijele iste ili slične strukture, varijacije su ogromne. Neki imaju više zasebnih latica, dok drugi imaju spojene latice koje su u obliku cijevi. Mogu biti simetrične ili ne, rasti na kraju stabljike ili u podnožju biljke, rasti u iznimnoj blizini drugih cvjetova tako da svi izgledaju kao jedan cvijet ili se pojavljuju u nizu drugih varijanti.
Postoji onoliko vrsta cvijeća koliko i ljudi koji ga uzgajaju. Neki se razmnožavaju iz lukovica, neki iz reznica, a neki iz sjemena. Višegodišnje cvijeće ne morate presađivati svake godine, dok jednogodišnje to čini. Neki cvjetovi su čak i jestivi.
Vrtlar početnik možda će htjeti početi jednostavno, saditi cvijeće koje raste iz sjemena koje je prethodno posađeno u traku zemlje. Vrtlar pripremi prikladno mjesto, razmota zemlju i pravilno postavi, zalije i čeka da cvijeće izraste. Cvijeće koje počinje iz sjemena uključuje cinije, divlje cvijeće, mak, slamčicu, jutarnju slavu i druge. To su općenito jednogodišnje biljke i nicat će, rasti i uginuti u istoj sezoni.
Tulipani i narcisi počinju od lukovica. Vrtlar obično sadi lukovice u jesen, a proljeće donosi cvijeće. Lukovice se mogu iskopati i presaditi, ali se uglavnom ostavljaju u zemlji, gdje svake godine vjerno izniknu. Kada miruju, lukovice se također mogu iskopati, podijeliti i presaditi kako bi se povećao broj cvjetova u proljeće.
Ruže su vjerojatno najpoznatije cvijeće koje obično raste iz reznica. Lako je odrezati malu granu s grma ruže, ukorijeniti je u loncu, posaditi u dvorište i za nekoliko mjeseci izrasti takva ruža. Većina ruža prodaje se već ukorijenjenih – neke čak i cvjetajuće – u loncima u vrtnim centrima.
Njihova ljepota potiče ljude da sade, izlažu i daruju cvijeće za posebne prilike ili bez ikakvog razloga. Ništa ne uljepšava turobnu sobu kao nekoliko cvijeća u vazi. Neki ljudi čak imaju cvjetajuće sobne biljke, poput afričke ljubičice, na svojim radnim stolovima, a popularne su i u staračkim domovima.
Ljudi bi trebali biti oprezni kada daruju cvijeće. Davatelj mora biti siguran da primatelj nije alergičan na biljke i da mu ne smeta ako neka ima miris. Naravno, nemaju svi cvjetovi miris, ali posebno biljke jakog mirisa, kao što su gardenije, orlovi nokti ili ljiljani, mogu izazvati alergijsku reakciju.