Postoje tri uobičajena tipa divertikularne bolesti: divertikuloza, divertikulitis i divertikularno krvarenje. Bolesti nastaju kada se unutar debelog crijeva formiraju vrećice, zvane divertikule. Mogu se formirati i u jednjaku, tankom crijevu ili želucu, ali su rjeđi. Torbice su uobičajene, a vjerojatnost njihovog nastanka raste kako osoba stari. Dok samo 10 posto ljudi starijih od 40 godina ima divertikularnu bolest, 50 posto ljudi starijih od 60 godina ima.
Osoba ima divertikulozu jednostavno ako ima vrećice na crijevnoj stijenci. Divertikuloza je vrsta divertikularne bolesti koja obično nema nikakve simptome. Ako osoba osjeti simptome, oni su obično blagi, poput grčeva.
Divertikule se mogu formirati u debelom crijevu kada je osoba zatvor. Pritisak od naprezanja gura džepove prema van na oslabljenim dijelovima crijevne stijenke. Vrećice su obično veličine zrna graška, ali mogu biti puno veće.
Vrećice se mogu zaraziti zarobljenim otpadnim tvarima i bakterijama ili se upaliti uslijed pritiska i naprezanja, što dovodi do druge vrste divertikularne bolesti, divertikulitisa. Za razliku od divertikuloze, simptomi divertikulitisa su ozbiljni i uočljivi. Kod divertikulitisa, osoba obično doživljava iznenadnu bol na lijevoj strani trbuha. U nekim slučajevima, bol se postupno povećava umjesto da se pojavi iznenada. Ostali simptomi divertikulitisa uključuju groznicu, promjenu u pražnjenju crijeva i mučninu.
Osoba može doživjeti treću vrstu divertikularne bolesti, divertikularno krvarenje, kada krvna žila pukne pored vrećice. Krvava stolica česta je posljedica divertikularnog krvarenja. Iako krvarenje obično nije bolno i uglavnom prestaje samo od sebe, važno je da osoba odmah posjeti svog liječnika kako bi se uvjerio da nije uzrokovano ozbiljnijim stanjem i da nije izgubio previše krvi.
Divertikularna bolest u asimptomatske osobe često se dijagnosticira tijekom kolonoskopije. U slučaju divertikulitisa ili divertikularnog krvarenja, osobi se može dijagnosticirati CT skeniranjem ili drugom slikovnom metodom. Uzorak krvi može se kombinirati s tehnecijem, radioaktivnom tvari kojoj se može ući u trag, a zatim se ubrizgati u osobu kako bi se otkrilo odakle krv curi.
Iako je ovo stanje uobičajeno, osobito kako ljudi stare, postoje koraci koje treba poduzeti kako bi se spriječila divertikularna bolest. Prehrana bogata vlaknima može smanjiti mogućnost pojave zatvora i naprezanja debelog crijeva, sprječavajući stvaranje vrećica. Pijenje vode i dovoljno tjelovježbe također smanjuju pritisak na debelo crijevo.