Postoji mnogo različitih vrsta postupaka hitne medicine koje liječnici i timovi za hitne slučajeve moraju znati. Kardiopulmonalna reanimacija, ili CPR, osnovni je element prve pomoći i može ga svladati gotovo svatko s određenom obukom. Intravenska terapija i elektrokardiogram, ili EKG, također su uobičajeni hitni postupci. Upravljanje dišnim putovima i šivanje također su bitne prakse koje spašavaju živote koje se koriste u hitnim situacijama.
Kardiopulmonalna reanimacija ili CPR jedan je od najčešće poznatih postupaka hitne medicine i treba ga učiniti kada se smatra da je osoba u srčanom zastoju, što znači da je srce prestalo pumpati krv. Uključuje disanje za spašavanje i kompresije prsnog koša, koji služe za ručno pumpanje krvi kroz srce dok se normalna srčana funkcija ne može vratiti. Ventrikularna fibrilacija, vrsta abnormalnog srčanog ritma, jedan je od najčešćih uzroka srčanog zastoja. Defibrilacija donosi šok u srce, čime se vraća normalan srčani ritam.
Intravenska terapija također je među bitnim zahvatima hitne medicine. Ovaj postupak doslovno se prevodi kao “u venu”, što znači da je to igla pričvršćena na cijev koja se ubacuje izravno u venu. Jedna od najčešćih hitnih upotreba za ovaj postupak je ispravljanje neravnoteže elektrolita i zamjena tekućine u slučajevima dehidracije. Intravenska terapija se također može koristiti tijekom hitnih transfuzija krvi ili za brzo davanje lijekova. Ovaj oblik terapije od velike je pomoći u hitnim situacijama jer je najbrži način za isporuku tekućine u tijelo.
Elektrokardiogram pomaže u otkrivanju problema s električnom aktivnošću u srcu. Elektrokardiogram se često naziva EKG ili EKG test i prevodi električnu aktivnost, koja je odgovorna za pumpanje krvi kroz srce, na list papira. Ovaj test je posebno koristan kada su prisutni simptomi bolesti srca, kao što su bol u prsima, otežano disanje ili lupanje srca. Uvježbano oko može pogledati rezultate EKG testa i odrediti moguće uzroke simptoma.
Pravilno upravljanje dišnim putovima se smatra još jednim vitalnim zahvatom hitne medicine, koji omogućuje pravilno upravljanje dišnim putovima. Jedna od temeljnih funkcija tijela je obrada kisika kroz pluća i srce. Kada je dišni put blokiran, to se kvalificira kao hitna situacija, jer samo minute bez kisika mogu biti smrtonosne. Prva stvar koju će tim hitne pomoći učiniti u slučaju začepljenja dišnih puteva jest procijeniti situaciju kako bi utvrdio što uzrokuje blokadu. Liječenje će ovisiti o tome što uzrokuje opstrukciju, ali može uključivati premještanje glave, ventilaciju s vrećicom-ventil-maskom ili intubaciju.
Šivanje je jedan od najstarijih esencijalnih zahvata hitne medicine, koji postoji tisućama godina kako bi se zatvorile rane. Duboke posjekotine mogu dovesti do smrtnog krvarenja ako se ne zbrine pravilno. Primarna svrha šava je zatvoriti ranu kako bi se smanjilo krvarenje i infekcija. Rana je zatvorena na način koji omogućuje brzo i uredno zacjeljivanje kože uz minimalne ožiljke.