Vlakna su u biti dijelovi biljke koji, kada se pojedu, ljudsko tijelo ne može razgraditi za probavu. Postoje dvije vrste vlakana: netopiva vlakna koja se ne otapaju u vodi i topljiva vlakna koja se otapaju. Kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama svaki dan, topiva vlakna mogu donijeti značajne zdravstvene prednosti, kao što su poboljšana razina kolesterola i regulirana ravnoteža šećera u krvi. Naučiti prepoznati hranu topivih vlakana može biti vrijedan prvi korak prema poboljšanju nečije prehrane i cjelokupnog zdravlja.
Budući da se vlakna dobivaju iz biljaka, neke od najkorisnijih topivih vlakana su one koje nisu razgrađene od svog izvornog biljnog oblika – naime svježe povrće, voće i mahunarke. Povrće bogato topivim vlaknima uključuje krumpir, brokulu i mrkvu. Voće uključuje jabuke, šljive i agrume. Među najboljim izvorima topivih vlakana mahunarki su grašak i pinto grah.
Žitarice i žitarice su još jedan važan izvor hrane topivih vlakana. Opet, što je izvor vlakana manje razbijen od svog izvornog oblika, to je veći sadržaj topivih vlakana. Dakle, zob i ječam od cjelovitog zrna dva su od najboljih izvora topljivih vlakana dobivenih iz žitarica.
Žitarice i žitarice su obično prisutne u više obrađenim oblicima u hrani poput kruha, tjestenine i žitarica za doručak. Jesu li ovi proizvodi hrana s visokim sadržajem topivih vlakana ovisi o mjeri u kojoj su rafinirani. Bijeli kruh i tjestenina obično su visoko rafinirani, ostavljajući malo zrna od kojih su napravljeni netaknutima. Kao rezultat toga, ovi proizvodi obično imaju malo topivih vlakana. Usporedno, tjestenina od cjelovitih žitarica, kruh i žitarice obično sadrže prilične količine topivih vlakana i treba ih odabrati umjesto visoko obrađenih proizvoda od žitarica.
Odabir hrane s visokim sadržajem topivih vlakana može imati važne zdravstvene prednosti. Topiva vlakna mogu smanjiti tjelesnu razinu kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL), što rezultira smanjenjem ukupnog kolesterola. Ovo smanjenje kolesterola može dovesti do poboljšanja zdravlja srca. Osim toga, topiva vlakna mogu smanjiti brzinu kojom tijelo apsorbira šećer, pružajući tako prirodnu metodu za regulaciju šećera u krvi.
Američko udruženje za srce preporučuje da prosječna odrasla osoba pokuša konzumirati oko 25 grama vlakana svaki dan. Kako bi iskusili prednosti snižavanja kolesterola, neki liječnici sugeriraju da se najmanje tri od ovih 25 grama trebaju sastojati od topljivih vlakana. Kako biste odredili sadržaj vlakana u prehrambenim proizvodima koji se kupuju u trgovini, proučite naljepnicu s nutritivnim vrijednostima na njihovoj ambalaži.